Nakon smirivanja sukoba s Iranom ulagači sele kapital iz izvoznica nafte

Kenija i Demokratska Republika Kongo ovog su mjeseca među najuspješnijim afričkim tržištima državnog duga jer je pad cijena nafte ponovno usmjerio ulagače prema obveznicama zemalja koje uvoze energente.

Budući da je cijena nafte Brent pala ispod 73 dolara po barelu, što je više od 20 posto manje nego početkom mjeseca, ulagači odustaju od dosad popularne strategije ulaganja u dug država izvoznica nafte, među kojima je i Nigerija. U prvi plan ponovno dolaze kenijske i kongoanske obveznice. Njihovi su vlasnici u lipnju ostvarili prinose od 2 odnosno 1,95 posto, što je otprilike dvostruko više od prosječnog mjesečnog rasta duga tržišta u razvoju, pokazuju podaci koje prati Bloomberg.

Niže cijene energije dobra su vijest i za rudnike bakra i kobalta koji pokreću gospodarstvo Demokratske Republike Kongo. Ta država uvozi sve naftne derivate, a istodobno, kao i mnoge siromašnije zemlje, subvencionira cijene goriva kako bi zaštitila potrošače.

"Nafta po cijeni od 100 dolara po barelu znatno je povećavala fiskalne rizike. Taj je pritisak sada popustio", rekao je Carlo Morelli, upravitelj fonda u Azimut Investmentsu, koji u portfelju drži kongoanske obveznice s dospijećem 2032. i 2037. godine.

Pad cijena nafte podiže prinose afričkih državnih obveznica | Bloomberg

S druge strane, obveznice država izvoznica nafte zaostaju. Ulagači smanjuju izloženost zemljama sa slabijim fiskalnim pokazateljima, među kojima su Republika Kongo i Gabon, rekao je Matthew Vogel, voditelj odjela za globalna tržišta u razvoju u Marexu.

Te dvije srednjoafričke države ove su godine među najslabijim izvoznicama nafte na kontinentu, s lošijim rezultatima od Angola i Nigerija. Obveznice Republike Kongo ulagačima su donijele gubitak od 2,6 posto, nakon što su mjesec ranije ostvarile rast od pet posto.

Među uspješnijima je i Senegal, no njegov rast nije posljedica pada cijena nafte, nego nastojanja vlade da smanji proračunski manjak. Senegalske obveznice ovog su mjeseca donijele prinos od 2,8 posto, a država nastoji dogovoriti novi program s Međunarodni monetarni fond nakon što je otkriće više milijardi dolara ranije neprijavljenog duga 2024. godine potaknulo tu instituciju da privremeno obustavi program vrijedan 1,8 milijardi dolara.

Vogel je upozorio da oporavku senegalskih obveznica, koji je uslijedio nakon snažnog pada prošlog mjeseca izazvanog političkim sporom, ne treba pridavati preveliku važnost.

"Proces postizanja dogovora s MMF-om vrlo je zahtjevan", rekao je. "Nitko ne smanjuje izloženost izvoznicama nafte kako bi taj novac preusmjerio u Senegal."