Trump se kladi na AI - evo tko mu je među favoritima

Jedna rečenica Donalda Trumpa može odrediti smjer tržišta i sudbinu dionica, kao i cijelih sektora na burzi, a njegove investicijske odluke mogu poslužiti kao putokaz za druge ulagače. Trumpov portfelj u prvom tromjesečju 2026. najizravniji je signal o tome koje sektore i tvrtke Bijela kuća vidi kao ekonomske pobjednike sljedećeg desetljeća.

Gotovo svaki moderni američki predsjednik pokušao je eliminirati barem privid sukoba interesa putem slijepih fondova ili pasivnih ulaganja. Trump, međutim, nikada nije u potpunosti slijedio ovaj standard. Njegova organizacija tvrdi da portfeljem upravljaju neovisni menadžeri bez njegovih izravnih uputa, ali bez obzira na to tko formalno pritisne gumb za kupnju ili prodaju, sama struktura portfelja danas jasno pokazuje na koje sektore i tvrtke Trumpova administracija računa u nadolazećim godinama.

Pitanje stoga više nije samo postoji li etički problem, već kako raspored tih pozicija otkriva smjer američke ekonomske politike i gdje se kriju budući pobjednici.

Koje su specifične pozicije i transakcije?

Američki zakon nalaže dužnosnicima izvršne vlasti da prijavljuju transakcije u rasponu vrijednosti, što znači da nisu dužni otkriti točan iznos, a možemo saznati samo da je određena kupnja bila između, na primjer, jednog i pet milijuna dolara. Međutim, čak i taj raspon, u kombinaciji s vremenskim okvirom i kontekstom donošenja odluke, govori mnogo.

Tijekom prvog tromjesečja 2026. godine, Trump je značajno rebalansirao svoj portfelj. Smanjio je velike pozicije u Amazonu, Meti i Microsoftu, a prodaja se kretala u rasponu od pet do 25 milijuna dolara po transakciji, ali je istovremeno zadržao manju izloženost istim tvrtkama. Dok je industrija čipova postala fokus novih pozicija: Nvidia, Broadcom, Texas Instruments, Synopsys i Cadence Design Systems dobili su nova ulaganja u rasponu od jednog do pet milijuna dolara.

Bloomberg

Na temelju ovog poteza, vidimo Trumpov izlazak iz velikih tehnoloških tvrtki i ulazak u tvrtke koje grade fizičku i softversku infrastrukturu ere umjetne inteligencije, što znači da postoji snažan fokus na umjetnu inteligenciju kao ključni faktor rasta i za američko gospodarstvo i za cijene tih dionica.

Trumpov portfelj kao investicijska teza - tko su pobjednici

Ako se sve pozicije promatraju zajedno, ističu se tri dominantne investicijske teme koje definiraju logiku portfelja:

Trumpov portfelj otkriva investicijsku tezu koja je usmjerena na tri ključna smjera razvoja američkog gospodarstva: umjetnu inteligenciju i poluvodičku infrastrukturu, nacionalnu sigurnost i stratešku industrijsku obnovu. Nvidia, Broadcom, Texas Instruments, Synopsys i Cadence predstavljaju okladu da će Amerika ostati globalni lider u AI hardveru i čipovima, uz snažnu podršku regulatornog okruženja i industrijske politike. Nvidia, Broadcom i Dell posebno simboliziraju eksploziju AI infrastrukture i rast potražnje za podatkovnim centrima i računalnom snagom potrebnom za razvoj umjetne inteligencije.

Apple, s druge strane, ostaje snažno vezan uz trgovinske pregovore s Kinom i carinsku politiku, o čemu se raspravljalo na posljednjem summitu u Pekingu, dok orijentacija prema Intelu predstavlja povratak domaće proizvodnje poluvodiča kroz američke subvencije.

Palantir i Axon otkrivaju drugi stup portfelja, koji se odnosi na tvrtke koje mogu imati koristi od jačanja nacionalne sigurnosne infrastrukture, nadzora, kontrole imigracije i obrambenih sustava vođenih umjetnom inteligencijom, za što je predviđena alokacija od čak 1,5 bilijuna dolara. Kada se sve pozicije stave u isti kontekst, portfelj ostavlja dojam da je fokus na sektorima u kojima političke odluke Bijele kuće mogu postati izravni katalizator tržišta.

Grafikon pokazuje da Trumpove pozicije nisu isključivo temeljene na umjetnoj inteligenciji i čipovima, iako je tehnološki sektor dominantan dio portfelja, povećana izloženost financijama i industriji dodatno pokazuje fokus na sektore koji mogu imati koristi od nižih kamatnih stopa, industrijske politike i jačanja domaćeg američkog gospodarstva.

Tri pozicije koje najbolje ilustriraju logiku ulaganja

Od svih pozicija u portfelju, tri najjasnije ilustriraju kako Trumpova investicijska teza funkcionira u praksi i zašto je tajming u svakom od ovih slučajeva privukao pozornost tržišta.

Dell: 10. veljače 2026. Trump je kupio dionice Della u vrijednosti između milijun i 5 milijuna dolara. Dell nije slučajnost, jer je ključni dobavljač poslužiteljske infrastrukture za podatkovne centre umjetne inteligencije u SAD-u, što je izravno u skladu s politikom administracije o izgradnji AI kapaciteta na američkom tlu. Devet dana kasnije, na ekonomskom događaju u Georgiji, izjavio je: "Izađi i kupi Dell računalo", hvaleći samog osnivača tvrtke, Michaela Della. Ova kombinacija pozicije i naknadnih javnih promocija tvrtke pokrenula je pitanja o granici između političkog utjecaja i privatnih ulaganja, iako takav potez formalno nije ilegalan za američkog predsjednika.

Bloomberg Mercury

Palantir: Trump je izvijestio o kupnji dionica Palantira u vrijednosti do 630.000 dolara tijekom prvog tromjesečja 2026., uključujući najmanje sedam odvojenih transakcija u ožujku, nakon čega je na Truth Socialu objavio da je "Palantir Technologies (PLTR) pokazao izvrsne borbene sposobnosti i opremu". Palantirova teza zapravo se oslanja na ulazak umjetne inteligencije u srce državnog aparata, a to je izravno ostvareno kroz ugovor tvrtke s Ministarstvom domovinske sigurnosti vezan uz alate umjetne inteligencije namijenjene kontroli imigracije.

Nvidia je možda najčišći primjer investicijske logike unutar portfelja. Kupnja dionica Nvidije, čija se vrijednost prema nekim izvješćima procjenjuje na oko 6 milijuna dolara, poklopila se s razdobljem u kojem je administracija počela ublažavati svoj stav o izvozu određenih AI čipova u Kinu. Tržište je stavilo ovu transakciju pod dodatnu pozornost nakon što se Jensen Huang pojavio kao dio američke poslovne delegacije u Pekingu, što signalizira da bi odnosi između Washingtona i kineskog sektora umjetne inteligencije mogli postati povoljni u nadolazećem razdoblju.

Etički kontekst - zašto tržište i dalje sumnja u trgovanje povlaštenim informacijama

Kada predsjednik istovremeno drži pozicije u tvrtkama i donosi politike koje mogu izravno utjecati na njihovu vrijednost, postavlja se pitanje jednakog pristupa informacijama - načela na kojem se temelji kredibilitet američkog financijskog sustava. Američki predsjednik formalno nije podložan istim pravilima o sukobu interesa kao i drugi dužnosnici, ali za tržište je problem percepcija: ne spori se samo je li nešto ilegalno, već i koliko portfelj odražava stvarnu vrijednost tvrtki, a koliko odražava moguće buduće političke odluke.

Praćenje Trumpa kao investicijska strategija

Za investitore, Trumpove financijske dokumente ne treba smatrati izvorom povlaštenih informacija ili jamstvom povrata, već ih treba promatrati kao rijedak prozor koji nam omogućuje da vidimo kako predsjednička administracija razmišlja o sektorima koji će imati stratešku važnost u nadolazećim godinama. Sektor poluvodiča, infrastruktura umjetne inteligencije, obrambene tvrtke i tvrtke povezane s državnim ugovorima ponavljaju se kroz njegove transakcije, što otkriva smjer politike i koje sektore Trump želi da budu dominantni u budućnosti.

Što je još važnije, Trumpov fokus na umjetnu inteligenciju i tehnološku infrastrukturu usklađen je s ekonomskom logikom koju sve više zagovara novi predsjednik Feda, Kevin Warsh, čovjek kojeg je i sam Trump podržavao. Warsh već mjesecima govori da bi umjetna inteligencija mogla postati snažan čimbenik u smanjenju inflacije povećanjem produktivnosti američkog gospodarstva, što će zauzvrat dovesti do veće učinkovitosti, rasta BDP-a i dugoročnog olakšanja od tereta javnog duga. Trump neizbježno vodi američku politiku na način koji daje prioritet tvrtkama budućnosti, što može značajno gurnuti Ameriku prema kontinuiranoj tehnološkoj dominaciji i gospodarskom rastu ispred ostatka svijeta, s obzirom na to da Kina postaje glavni strateški suparnik u toj utrci.

Iako se može tvrditi da Trumpove izjave i politike neizravno istiskuju pojedinačne tvrtke iz njegova portfelja i time potencijalno utječu na rast njihovih dionica, možda je važnije da investitori razumiju širu ekonomsku logiku koja stoji iza tih poteza. Njegove politike usmjerene su na snižavanje kamatnih stopa, slabljenje dolara, jačanje domaće industrije i agresivno poticanje sektora koji će ubrzati produktivnost i rast američkog gospodarstva.

Zato bi fokus trebao biti na tome koje tvrtke i sektore njegova administracija smatra ključnima za budući rast SAD-a, a ne hoće li zaraditi dodatni milijun na svom već ogromnom bogatstvu. Za male ulagače fokus bi trebao biti ne samo na slijepom praćenju pojedinačnih pozicija portfelja, već i na razumijevanju smjera politike koji će određene tvrtke gurati u nadolazećem razdoblju.