Burzovni pregled: Od skandala do burzovne zvijezde, zlato i srebro tonu

Prošli tjedan nije bio dobar za mnoge burze diljem svijeta. Pregled odabranih deset globalnih indeksa pokazuje da su uglavnom završili u minusu, kako u petak, tako i na petodnevnoj (tjednoj) razini, s izuzetkom jednog indeksa - južnokorejskog KOSPI-ja. U trgovanju u petak je blago dobio, a na tjednoj razini zabilježio je skok od pet posto.

Kad smo već kod Azije - japanski Nikkei nije podijelio sudbinu korejskog indeksa. U petak je izgubio 3,38 posto vrijednosti, na tjednoj razini pao je nešto manje od dva posto. Kineski Hang Seng također je skliznuo u negativno područje, s padom manjim od jednog posto. Drugi kineski indeks, CSI 300, izgubio je gotovo 2,2 posto na tjednoj razini.

S druge strane oceana, i S&P 500 i Nasdaq završili su u crvenom. Trgovanje u petak bilo je posebno katastrofalno, s padom od 1,5 posto i Nasdaqom od 2 posto. Dow Jones Industrial Average također je pao.

Među američkim dionicama ističemo Super Micro Computer Inc. (SMCI), člana Nasdaqa koji se našao u središtu skandala s krijumčarenjem: jedan od njegovih suosnivača navodno je isporučio servere s najnaprednijim Nvidijinim čipovima u Kinu, zaobilazeći sve kontrole. Nakon toga uslijedila je ostavka, a i investitori su 'odstupili', jer je dionica u petak pala za više od 30 posto na nešto više od 20 dolara po dionici.

Među tri velika u Europi, Njemačka ima najveći minus

U usporedbi sa SAD-om, burze u Europi nisu bile ništa bolje, gdje su pale vrijednosti britanskog FTSE 100, njemačkog Daxa i francuskog CAC 40. Među spomenuta tri, najveći udarac 'osjetio' je njemački Dax, koji je u petak pao za dva posto, a na tjednoj razini čak 4,55 posto.

Indeks SBITOP Ljubljanske burze pao je za više od dva posto i na dnevnoj i na tjednoj razini. Među tvrtkama koje kotiraju na Ljubljanskoj burzi, ovaj put ističemo Salus, koji će od sljedećeg tjedna činiti indeks SBITOP (pročitajte što analitičari kažu o Salusu ovdje), a u petak je zabilježio porast od gotovo 10 posto.

Skok cijene nafte

Dok vrijednosti burzovnih indeksa padaju, nafta se penje sve više i više. Samo u petak porasla je za 3,3 posto, a u usporedbi s krajem prošle godine cijena se gotovo udvostručila i približava se postpandemijskim vrijednostima iz 2022. - u petak je nafta Brent završila dan na 112 dolara po barelu, a u 2022. približila se 130 dolara.

Može li dosegnuti i premašiti ovu cijenu? S obzirom na riječi američkog predsjednika Donalda Trumpa u petak o ratu u Iranu, čini se da su apsolutno svi scenariji mogući. Odbacio je mogućnost prekida vatre, ali je istovremeno rekao da su SAD blizu ostvarenja svojih ciljeva u Iranu. Otvoreno je i pitanje kako bi Iran reagirao na prestanak američke intervencije.

Zlato i slabije sja, ali što je s bitcoinom?

Unatoč ratu, zlato, takozvano sigurno utočište, ovog tjedna nije sjalo. Tjedan je završilo na nešto manje od 4500 dolara po unci, što predstavlja pad od više od tri posto u trgovanju u petak. Na tjednoj razini zlato je u porastu za više od desetine, a od početka godine vrijednost unce je četiri posto veća. Dodajmo tome da je krajem siječnja ove godine unca koštala više od 5400 dolara, što znači da kupci kupuju zlato s popustom od 17 posto u odnosu na tadašnju cijenu.

Srebro je također palo u cijeni. U trgovanju u petak cijena je pala za gotovo sedam posto na nešto manje od 68 dolara. U proteklom tjednu pala je za 16 posto, a ove godine za više od pet posto.

Konačno, pogledajmo digitalno zlato, kako neki vole nazivati ​​bitcoin. Početkom tjedna token je vrijedio preko 74.000 dolara, a u subotu ujutro, kada je ovaj članak napisan, držao se na nešto više od 70.000 dolara, što predstavlja pad od oko pet posto. To je još uvijek oko desetine iznad ovogodišnjeg minimuma, dosegnutog na nešto više od 63.000 dolara po tokenu.

Skuplji novac?

Prošli tjedan smo pratili i odluke središnjih banaka. Europska središnja banka (ECB) na ovom je sastanku odlučila zadržati kamatne stope nepromijenjenima, ali sve se više govori o tome da bi ih mogla povisiti nakon ciklusa smanjenja. "Trenutno je moguće da će se srednjoročni izgledi inflacije pogoršati, a inflacijska očekivanja stalno rasti, što znači da će vjerojatno biti potrebna restriktivnija monetarna politika", rekao je član Upravnog vijeća Joachim Nagel.