Znanstvenici sa zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva (FER) za NATO razvijaju pametni detektor metala koji će olakšati proces razminiranja diljem svijeta. On će uz pomoć umjetne inteligencije znati prepoznati metalne predmete u tlu i tako pomoći pirotehničarima da budu učinkovitiji, a primjenu može imati i u civilnom sektoru, primjerice u arheologiji ili sortiranju otpada.
Financijsku potporu u sklopu NATO-ovog akceleracijskog programa DIANA (Defence Innovation Accelerator for the North Atlantic) zapravo je dobilo spin-off poduzeće FER-a InEMsens, a konkurencija je bila velika. Na natječaj je pristiglo više od 2600 prijava iz gotovo svih zemalja članica NATO saveza, a InEMsens se našao u samo tri posto odabranih, kao jedina tvrtka iz Hrvatske.
Istraživački tim predvodi Davorin Ambruš s kojim smo detaljnije porazgovarali o cijeloj priči, a uz njega su tu i Marko Šimić, Dorijan Špikić te dekan FER-a Vedran Bilas u ulozi tehničkog savjetnika.
Čitaj više
U natjecanju iz robotike FER razbucao konkurenciju iz MIT-a i Lockheed Martina
Cilj natjecanja bio je napraviti autonoman besposadni brod koji bi mogao uzeti teret s drugog broda u suradnji s bespilotnim letjelicama.
07.02.2024
FER osniva Centar kompetencija za poluvodiče, razvijat će nano i mikroelektroniku
Zagrebački Centar dio je nastojanja EU da smanji tehnološko zaostajanje u odnosu na SAD i Kinu.
02.02.2024
Ericsson NT i FER otvorili znanstveno-istraživački laboratorij
Ericsson Nikola Tesla i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu otvorili su zajednički znanstveno-istraživački laboratorij.
06.06.2024
Što konkretno InEMsens treba proizvesti za DIANA-u? Meni to izgleda kao klasični detektor metala, ali pretpostavljam da se bazira na novim tehnologijama. Kako točno radi? Kojim karakteristikama ste zaintrigirali NATO?
InEMsens trenutno raspolaže demonstracijskim sustavom koji se sastoji od komercijalnog detektora metala, vlastitog uređaja za praćenje položaja senzorske glave detektora u prostoru te softvera za obradu podataka zasnovanog na umjetnoj inteligenciji. Ukratko, riječ je o tehnološkoj nadogradnji koja "klasični" detektor metala pretvara u uređaj s potpuno novim mogućnostima primjene.
Koristeći napredne tehnike obrade podataka, sustav izdvaja specifičan "elektromagnetski potpis" ukopanog metalnog predmeta. Na temelju tog potpisa, umjetna inteligencija može naučiti prepoznavati ili klasificirati objekte u tlu. Primjerice, u humanitarnom razminiranju, sustav može naučiti kako razlikovati opasne predmete, poput upaljača mina od bezopasnih metalnih krhotina koje bitno otežavaju rad pirotehničara. Tehnologija se može prilagoditi za raspoznavanje gotovo bilo koje vrste metalnih predmeta u različitim medijima (zrak, voda, tlo), što otvara brojne mogućnosti primjene poput mapiranja podzemne infrastrukture, sortiranja metalnog otpada, arheologije i sl.
Program DIANA rangirao je pristigle projektne prijedloge temeljem njihove inovativnosti, jasnoće u kontekstu tehnologija dvojne namjene i tehničke izvedivosti. Rješenje koje je predložio InEMsens kombinira tradicionalnu, ali u praksi dokazanu tehnologiju elektromagnetske indukcije s najnovijim dostignućima u obradi signala, računalnom modeliranju i umjetnoj inteligenciji. Ovaj pristup prepoznat je od strane stručnjaka iz NATO-a kao visoko inovativan, široko primjenjiv, ali i izvediv unutar predviđenog roka.
Kakvi su uvjeti natječaja? Što morate isporučiti i do kada?
DIANA obuhvaća intenzivan šestomjesečni program usmjeren na unaprjeđenje i provjeru tehnologije, kao i na poslovni razvoj kroz suradnju sa stručnjacima različitih profila, potencijalnim tehnološkim partnerima, krajnjim korisnicima i investitorima. Sektor obrambenih tehnologija ima svoje specifičnosti, zbog čega se od sudionika DIANA programa očekuje brzo učenje i ispunjenje ključnih pokazatelja uspješnosti definiranih na početku ciklusa. Iako program ne zahtijeva isporuku gotovih proizvoda ili usluga, InEMsens će do sredine iduće godine morati pokazati jasan i mjerljiv napredak u podizanju razine tehnološke spremnosti sustava (ciljano do TRL 6) te ostvariti značajne korake prema komercijalizaciji.
Možete li nam otkriti financijske okvire projekta?
Financijska potpora za sudjelovanje InEMsens-a u prvoj fazi programa iznosi 100 tisuća eura. U slučaju prolaska u drugu fazu (trajanje: idućih šest mjeseci), otvara se mogućnost dodatnog financiranja namijenjenog podršci poduzećima u fazi rasta. U programu DIANA 2024, ta je potpora iznosila 300 tisuća eura. Posebno uspješna poduzeća dobivaju i priliku za pristup fondovima rizičnog kapitala, poput NATO Innovation Fund-a (NIF).
Ako sve bude išlo po planu, kakva je budućnost samog proizvoda? Nudi li se privatnim tvrtkama za komercijalizaciju? Kakva je pozicija InEMsensa u toj priči, surađujete li dalje u biznis dijelu priče ili se okrećete novim projektima?
InEMsens planira putem programa DIANA i nakon njega intenzivno raditi na komercijalizaciji svog tehnološkog rješenja. Razmatraju se različiti poslovni modeli, uključujući partnerstva s proizvođačima opreme i sistem integratorima, no trenutno je prerano za otkrivanje detalja. Program DIANA značajno će doprinijeti jačanju poduzetničkih kompetencija InEMsens tima, osobito u kontekstu pristupa tržištima sigurnosti i obrane. Također, umrežavanjem unutar NATO DIANA ekosustava otvaraju se mogućnosti za razvoj tehnologije prema potpuno novim primjenama i tržištima koja trenutačno nisu u fokusu komercijalizacije.
Što se još sprema u "kuhinji" InEmsensa (i LISS-a)? Na čemu još radite?
S obzirom na intenzitet programa i zadane rokove, InEMsens je trenutno u potpunosti posvećen tehnološkom razvoju i komercijalizaciji rješenja putem programa DIANA.
Istovremeno, dio FER-ove istraživačke grupe LISS, iz koje je nastao InEMsens, nastavlja s temeljnim istraživanjima u području primijenjenog elektromagnetizma i elektromagnetskih senzorskih sustava. Jedan od aktualnih projekata, EMISArray, usmjeren je na razvoj naprednih senzorskih nizova za detekciju eksplozivnih naprava sa sigurne udaljenosti, s primjenom na robotskim platformama. Projekt financira američka agencija Office of Naval Research. Iako je moguća komercijalizacija još daleko, u budućnosti se ne isključuje prijenos tehnologije prema modelu koji je već uspješno primijenjen u projektu koji je naposljetku doveo do DIANA potpore.