Matija Žulj: Digitalizacija je jedini put za spas poljoprivrede

Proizvodnja hrane jedan je od najvećih uzročnika klimatskih promjena, a istovremeno i industrija koja zbog posljedica tih klimatskih promjena najviše pati. Zvuči paradoksalno, no ako želimo to promijenit, imati hranu i živjeti u održivijem svijetu, moramo zaboraviti stare prakse i okrenuti se novim rješenjima.

Naime, ta industrija stvara više od 30 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, dok je u Europskoj uniji prošle godine bila odgovorna za stvaranje više od 13 posto emisija, prema podacima Eurostata. Također, predviđa se da će u narednim godinama globalna potražnja za hranom rasti kako bi se nahranila rastuća svjetska populacija, što stvara začarani krug jer je povećanje proizvodnje hrane povezano s ekspanzijom poljoprivrede i neodrživom upotrebom resursa.

Tu dolazimo do tehnologije. Uloga tehnologije u proizvodnji hrane, odnosno poljoprivredi, sve je veća. Mogli bismo čak reći i toliko velika da o prihvaćanju tehnoloških rješenja i automatizaciji ovisi održivost industrije koja nas hrani, ali i očuvanje planeta.

To je prije više od deset godina prepoznao Matija Žulj, osnivač i direktor hrvatske agrotehnološke tvrtke Agrivi koja se s godinama nametnula kao lider u razvoju tehnologije za digitalnu poljoprivredu. Kompanija danas posluje daleko izvan Hrvatske, a njihova rješenja poznata su globalno.

Krajem 2023. godine predstavili su prvog agronomskog savjetnika koji se temelji na umjetnoj inteligenciji (UI) i s kojim su, među ostalim, osvojili i Barbados. Upravo o tom projektu, digitalizaciji poljoprivrede i održivosti, Žulj je razgovarao za Bloomberg Adriju.

Nedavno ste lansirali svoj UI agronomski savjetnik. Možete li nam reći koje su glavne značajke tog projekta?

Dugogodišnjim radom u agritech industriji, shvatili smo da najbolje usvajanje tehnologija imaju profesionalni i veliki poljoprivrednici, ali kod malih i manjih srednjih poljoprivrednika to ide teže. Oni često provode po 16 sati na polju i kad dođu doma sruše se u krevet i teško im dolazi prihvaćanje bilo kojih digitalnih platformi. Upravo to je globalni izazov u procesu digitalizacije.

Tim Agrivija | Agrivi

Malih poljoprivrednika ima oko 500 milijuna i taj veliki globalni segment, koji proizvodi najveći dio svjetske hrane, još nije u potpunosti digitaliziran, odnosno nije ni blizu tome. Zbog toga smo krenuli tražiti način kako pomoći našim klijentima da dopru do tih poljoprivrednika i tu smo se fokusirali na dva ključna problema.

Jedan od prvih izazova s kojima se suočavaju mali poljoprivrednici je edukacija o novim praksama i u tom smislu smo željeli izbjeći problem prihvaćanja nove tehnologije. Zato smo razvili UI savjetnika koji je dostupan putem WhatsAppa ili Vibera i time izbjegli stvaranje nove aplikacije i prilagodbe na nju. Savjetnika smo uveli na platforme koje već koriste i s kojima se osjećaju prirodno. Drugi česti problem s kojim se suočavaju poljoprivrednici je trošak tehnologije. Zato smo platformu plasirali klijentima koji rade sa srednjim i malim poljoprivrednicima. Naši klijenti su velike B2B kompanije koje plaćaju tehnologiju, a zatim savjetnika pružaju poljoprivrednicima besplatno. Na taj način smo jednim rješenjem riješili dva ključna problema – dostupnost i prihvaćanje tehnologije.

Kako nakon šest mjeseci stojite s projektom, je li priča uistinu zaživjela?

Priča je jako dobro zaživjela i iznimno smo zadovoljni prvim rezultatima. Ako uzmemo u obzir da smo krajem prošle godine krenuli s prodajom proizvoda, a početkom ove godine odradili prvu veliku implementaciju s internacionalnim klijentom koji je naš proizvod doveo u pet zemalja, to je izuzetan posao.

Također, u Hrvatskoj smo uspostavili suradnje s nekoliko gradova, koji zatim donose naše rješenje lokalnim poljoprivrednicima. U fazi smo ugovaranja priličnog broja projekata i vrlo smo zadovoljni rastom, a vjerujem da to dolazi iz toga da savjetnik rješava konkretan problem za klijente koji surađuju s velikim brojem poljoprivrednika. O uspješnosti proizvoda najbolje svjedoči činjenica da ne moramo nikoga dugo uvjeravati u njegove prednosti, već čim počnemo pričati o njemu, ljudi odmah prepoznaju da je to upravo ono što im treba.

Možete li nam reći kako konkretno vaš UI savjetnik odgovara na probleme poljoprivrednika?

Generalno postoji nekoliko glavnih izazova s kojima se poljoprivrednici suočavaju. Prvi se odnosi na samu proizvodnju, odnosno na pitanja kako povećati produktivnost te koji su najbolji proizvodi za korištenje. Drugi izazov je financiranje sezonskih radova, a treći je kako plasirati proizvode na tržište. Naš UI savjetnik treniran je sa širokom bazom znanja i pruža poljoprivrednicima savjete o tome koliko, što i kako učiniti. Također, daje im konkretne informacije o financiranju putem subvencija, natječaja i drugih izvora, kao i o plasiranju proizvoda na tržište, pomažući im s najboljim praksama.

Nedavno ste UI savjetnika lansirali i na Barbadosu. Možete li nam reći kako je došlo do toga?

Surađujemo s njima već nekoliko godina, a kad smo objavili vijest o našem UI savjetniku, pokazali su interes i odmah nam se javili. Njima je lokalna održivost izuzetno važna jer su im dvije ključne grane turizam i poljoprivreda, nema ničeg drugog. Zato žele biti predvodnici u poljoprivredi i provesti transformaciju.

Kakvi su vaši planovi za širenje usluga UI savjetnika? Planirate li širenje na ostale zemlje Adria regije?

Mi imamo tri glavna segmenta UI savjetnika. Prvi je suradnja s proizvođačima inputa, odnosno to su proizvođači sjemena, zaštitnih sredstava, gnojiva i sličnih proizvoda, koji potom poljoprivrednicima donose vlastitog UI savjetnika. Ovo je segment koji intenzivno razvijamo i gdje imamo izvrsne reakcije, kako internacionalno tako i u regiji. Očekujemo daljnje širenje u ovom području.

Zatim imamo suradnju s javnim sektorom, gdje već imamo brojne potvrđene suradnje, te također očekujemo značajan rast. Uskoro ćemo za Hrvatsku objaviti i suradnju s jednim većim gradom, što će biti prilično značajno. Osim toga, zadnji segment nam je prehrambena industrija, gdje tvrtke koje otkupljuju poljoprivredne proizvode žele poljoprivrednicima omogućiti bolju suradnju vezano uz standarde koje trebaju zadovoljiti, logističke informacije i slične aspekte. Vezano uz sve navedeno, trenutno pregovaramo s konkretnim tvrtkama u regiji.

Koje su općenito trenutno najveće tehnološke inovacije u poljoprivredi i gdje u budućnosti vidite prostor za dodatan razvoj?

U poljoprivredi postoje tri ključna segmenata tehnoloških inovacija. Prvi se odnosi na specijalizirana rješenja koja optimiziraju pojedinačne aktivnosti, poput gnojidbe, zaštite i navodnjavanja. Za svaku od tih aktivnosti postoje vrlo specifična rješenja. Drugi segment je automatizacija koja je važna jer je problem radne snage u poljoprivredi izrazito izražen.

Naime, broj poljoprivrednika u Europi eksponencijalno opada – 2003. godine bilo je 16 milijuna poljoprivrednih proizvođača, dok je 2020. taj broj pao na devet milijuna. Prema procjenama Europske unije, do 2040. godine ostat će ih samo 3,9 milijuna. S obzirom na to da je sve manje mladih generacija zainteresirano za poljoprivredu, automatizacija je nužna. Ovdje se ne radi o tome da će roboti zamijeniti ljude, ljudi jednostavno nema.

Treći aspekt su klimatske promjene, koje izravno utječu na način proizvodnje. Više nije svaka godina ista, a odluke se moraju donositi unutar jednog dana. Ako se, primjerice, zakasni samo jedan dan sa zaštitom, prihod može pasti za jedan posto. To je posljedica samo jednog dana kašnjenja, a zaštita se provodi više puta tijekom sezone. Ovo jasno pokazuje kako se lako mogu donijeti pogrešne odluke koje utječu na cijelu sezonu. Zato su sustavi poput Agrivija ili UI savjetnika ključni, jer pomažu poljoprivrednicima da u pravo vrijeme dobiju sve potrebne informacije i donesu ispravne odluke.

Matija Žulj | Agrivi

Koliko su upravo klimatske promjene postale relevantan faktor u razvoju tehnoloških inovacija u poljoprivredi?

Prvo je važno razumjeti da poljoprivreda nije samo ugrožena klimatskim promjenama, već je i njihov stvaratelj, i to najveći. Proizvodnja hrane odgovorna je za stvaranje 33 posto globalnih emisija. Zbog toga je trenutno goruća tema u poljoprivredi prelazak na održivije prakse. Poljoprivreda ne samo da ima kapacitet smanjiti vlastite emisije, već može doprinijeti pozitivnim promjenama pohranjivanjem ugljika u tlo i tako kompenzirati emisije drugih sektora. Na tome se intenzivno radi, ali to nije jednostavan proces jer zahtijeva uvođenje novih tehnologija i mehanizacije prilagođene klimatski održivoj poljoprivredi, kao i potpuno nove poljoprivredne prakse.

Na koji način vaš UI agronomski savjetnik može pomoći u postizanju ciljeva održivosti?

Zamislite veliku prehrambenu kompaniju koja je naš klijent i koja surađuje s brojnim poljoprivrednicima od kojih otkupljuje proizvode. Prosječno, 89 posto ugljičnog otiska takvih kompanija dolazi upravo od poljoprivrednika, a ne iz njihovih vlastitih operacija. Zato, kako bi smanjile svoj otisak, te kompanije pokreću održive programe u opskrbnom lancu kako bi pomogle poljoprivrednicima da usvoje klimatski održive prakse. Tu dolazi naš savjetnik koji im, primjerice, pomaže u procesu edukacije poljoprivrednika o tome koje su prakse održive i zašto su važne.

Agrivi

Što biste rekli, koliko je tehnološki napredna poljoprivreda zaživjela u Hrvatskoj u odnosu na druge države?

Sjedinjene Američke Države su na otprilike 30 do 40 posto digitaliziranosti, no njihova struktura poljoprivrednika je drugačija jer imaju veći udio velikih poljoprivrednih proizvođača. Kada pogledamo zapadnu Europu, prosječna površina po poljoprivredniku tamo je sedam do osam puta veća nego u Hrvatskoj, a prihvaćenost digitalnih rješenja je oko 25 posto. U zemljama srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku, gdje je prije nekoliko godina prosječna površina iznosila šest hektara, prihvaćenost je znatno manja, odnosno ispod 10 posto. Međutim, moramo biti svjesni da je naša struktura specifična i drugačija.

Je li uvođenje tehnologije u poljoprivredu ključno za održivost u ovoj branši?

Apsolutno. U ovako dinamičnom okruženju, gdje se uvjeti mijenjaju iz dana u dan, jedan dan je 30 stupnjeva, a drugi devet, donošenje ispravnih odluka u poljoprivredi bez pomoći tehnologije postaje gotovo nemoguće. Tehnologija omogućuje ne samo osiguranje profitabilnosti proizvodnje, već i klimatsku održivost.

Što biste rekli da su najvažniji aspekti održivosti u poljoprivredi na koje treba staviti naglasak u budućnosti?

Prije svega, poljoprivreda mora biti profitabilna kako bi bila održiva. Samo kroz profitabilnu poljoprivredu možemo privući i zadržati nove generacije. Da bi to bilo moguće, ključni su automatizacija i učinkovitiji procesi donošenja odluka. Osim toga, s obzirom na klimatske promjene, možemo reći da poljoprivreda trenutno reže granu na kojoj sjedi. Svojim praksama često šteti sama sebi, pa ako poljoprivrednici žele osigurati svoju budućnost, nužno je da se transformiraju.