Upozorenje MMF-a: Nova energetska glad AI-ja

Umjetna inteligencija (AI) u svega nekoliko godina izišla je iz nišnih laboratorija i postala središnja tema državnih strategija, tehnoloških inovacija i financijskih tržišta. Njezino je obećanje jasno: viša produktivnost, automatizacija procesa i dugoročni gospodarski rast. No kako upozorava najnovije izvješće Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), taj napredak ima svoju cijenu izraženu u teravatsatima. U posebnom poglavlju travanjskog izdanja izvješća World Economic Outlook stručnjaci MMF-a ističu kako "AI dobiva sve veći makroekonomski značaj i kroz svoj utjecaj na potrošnju električne energije".

U prvi plan dolazi jedna od manje očitih posljedica digitalne transformacije: nagli i strmi porast globalne potražnje za električnom energijom, koji nije posljedica rasta stanovništva ili industrijske proizvodnje, već algoritama koje pokreću podatkovni centri, grafički procesori i napredne neuronske mreže. Dok se javna rasprava fokusira na regulaciju, etiku i utjecaj AI-ja na tržište rada, MMF upozorava da bi upravo energetska infrastruktura mogla biti ta koja neće izdržati tempo razvoja.

Velik porast potrošnje električne energije

U SAD-u su sektori koji razvijaju i koriste AI između 2010. i 2023. porasli s 278 milijardi na više od 1,13 bilijuna dolara. Taj eksplozivni rast izuzetno je kapitalno i energetski zahtjevan, osobito u području obrade podataka. Potrošnja električne energije u podatkovnim centrima od 2015. se više nego udvostručila te je 2023. dosegnula između 400 i 500 teravatsati, procjenjuje MMF. To je već sada usporedivo s ukupnom potrošnjom srednje razvijene države, a trend je tek započeo. Izvješće upozorava kako bi globalna potrošnja električne energije povezana s razvojem i primjenom AI-ja do 2030. mogla dosegnuti 1,5 tisuća teravatsati, otprilike koliko iznosi današnja godišnja potrošnja električne energije u Indiji.

SAD je ilustrativan primjer. Prema podacima MMF-a, potrošnja električne energije u američkim podatkovnim centrima trebala bi porasti sa 178 teravatsati u 2024. na čak 606 teravatsati do 2030. To predstavlja više nego trostruki rast u manje od deset godina, koji bi bez ulaganja u infrastrukturu mogao dovesti do energetskih deficita i viših cijena. "Ako rast potražnje ne bude praćen odgovarajućim ulaganjima u energetsku infrastrukturu, cijene električne energije u SAD-u mogle bi do 2030. porasti za 8,6 posto", upozoravaju iz MMF-a.

Mogući scenariji i zamke

Izvješće razmatra tri moguća scenarija budućeg razvoja. Prvi, osnovni scenarij, isključuje utjecaj AI-ja i temelji se na postojećim energetskim politikama. Drugi predviđa rast AI-ja uz nepromijenjenu energetsku politiku, što znači da bi se većina dodatne potražnje zadovoljila fosilnim izvorima. Treći scenarij uključuje mjere za ubrzanu integraciju obnovljivih izvora, primjerice putem feed-in tarifa. U tom slučaju rast cijena energije bio bi manje izražen, a negativan utjecaj na okoliš značajno smanjen.

Iako AI obećava gospodarski rast, to ne znači da će biti i okolišno neutralan. Prema podacima MMF-a, u drugom scenariju, bez dodatnih mjera, globalne emisije stakleničkih plinova do 2030. porasle bi za 1,7 gigatona ekvivalenta CO₂. To je usporedivo s ukupnim energetskim emisijama Italije u pet godina. Uvođenjem politika koje potiču obnovljive izvore, prema njihovim procjenama, taj bi rast emisija mogao biti smanjen za četvrtinu. "Mjere poput poticajnih tarifa za čistu energiju mogle bi emisije smanjiti za 24 posto u odnosu na osnovni scenarij", navodi MMF.

Unatoč okolišnim i infrastrukturnim izazovima, AI ostaje važan izvor rasta produktivnosti. Prema procjenama MMF-a, doprinos AI-ja globalnom gospodarskom rastu između 2025. i 2030. iznosit će u prosjeku 0,5 postotnih bodova godišnje. MMF pritom ne zanemaruje troškove: uz cijenu od 39 dolara po toni CO₂, trošak emisija zbog rasta potražnje za energijom popeo bi se na između 50,7 i 66,3 milijarde dolara. "To predstavlja između 1,3 i 1,7 posto koristi realnog rasta BDP-a koji bi donio AI", procjenjuje izvješće.

Energija kao izvor budućeg rasta

U geopolitičkom kontekstu, nejednaka raspodjela energetskih kapaciteta mogla bi produbiti razlike među državama. One koje već danas nemaju pouzdanu opskrbu električnom energijom bit će još ranjivije na digitalne šokove. Države koje mogu same proizvesti dovoljno energije, osobito iz obnovljivih izvora, bit će u strateškoj prednosti. MMF ističe i da će rast potražnje za energijom vjerojatno dodatno pojačati pritisak na globalne opskrbne lance sirovina poput litija, bakra i kobalta, koji su ključni za proizvodnju baterija i električnih mreža.

Na razini politika poruka je jasna: bez strateške prilagodbe energetski sektor mogao bi postati usko grlo razvoja AI-ja. Bit će potrebna brza modernizacija prijenosnih mreža, poboljšanje energetske učinkovitosti u podatkovnim centrima i poticanje ulaganja u čistu energiju. Kako zaključuju u MMF-u: "Svijet se mora prilagoditi brzorastućoj energetskoj potrebi AI-ja prije nego što ta potreba počne diktirati uvjete sama." Izvješće MMF-a tako donosi rijetko trijeznu perspektivu u inače često preoptimističnom diskursu o digitalnoj budućnosti. Tehnološka transformacija ima svoju cijenu, koja će, čini se, biti napisana na računu za struju.