Mnogi od nas, čak i oni s dugogodišnjom karijerom, LinkedIn koriste tek kada traže novi posao. Unatoč širokom spektru mogućnosti koje nudi, od profesionalnog umrežavanja do izgradnje prepoznatljivosti, mnogi se ne usude iskoristiti ga do kraja. Potencijal je golem, a u vrijeme kada mreža postaje sve personaliziranija, stručnjaci otkrivaju kako najbolje optimizirati profil i objave.
Nije samo platforma za slanje životopisa
Premda smo svi svjesni da LinkedIn ima brojne funkcionalnosti, mnogi ga još uvijek doživljavaju isključivo kao oglasnu ploču za poslove. Nedostatak vremena, motivacije ili strah od izlaganja osobnog stava često rezultira pasivnošću. No ta mreža nudi mnogo više.
Barbara Slade Jagodić, vlasnica SEO agencije Slade.hr, kaže da je LinkedIn postao važan tijekom pandemije, iako su korisnici uglavnom ostali pasivni. No oni koji su bili aktivni brzo su uvidjeli prednosti – postao je sigurno mjesto za mrežnu prisutnost u doba kada je Facebook bio preplavljen teorijama zavjere i polarizirajućim sadržajem.
Dodaje da se u našoj regiji još uvijek preferira "ne talasati", pa je iznošenje osobnog mišljenja na mrežama za mnoge i dalje tabu. "Imamo profile, informiramo se, prijavljujemo na oglase, komentiramo anonimno, ali rijetko se javno izlažemo jer se bojimo reakcija", objašnjava i dodaje kako su zato danas influenceri uglavnom iz novih generacija.
Prepoznatljivost na LinkedInu može značiti nove ponude u inboxu | Depositphotos
Osobni brending
Mnogi su zahvaljujući aktivnosti na mreži dobili razne poslovne ponude. "Danas je osobni brending važniji nego ikad. Reputacija, odnosno prepoznatljivost koju gradimo na LinkedInu, može nam donijeti i neplaniranu promjenu posla, ponude u inboxu, nova poznanstva i suradnje", kaže Simone Vesić Majkić, edukatorica za osobe u potrazi za poslom, koja je i sama prvi posao pronašla upravo putem te mreže.
No što ako već imate stabilan posao, mnogo godina iskustva i osjećate da bi vas jedna objava ili "pogrešno" mišljenje moglo čak i ugroziti? Treba li tada javno iznositi mišljenje ili je bolje ostati po strani?
"Oni koji već imaju izgrađenu karijeru mogu pomoći onima koji su tek na početku, proširiti svoju prepoznatljivost izvan tvrtke ili industrije u kojoj rade, pa čak i izvan granica – primjerice, na cijelu regiju", kaže Vesić Majkić.
To je ujedno prilika za stvaranje novih kontakata i potencijalno zanimljivih suradnji, poziva na sudjelovanje na seminarima, konferencijama ili podcastima. "To je prilika za nešto novo i osvježavajuće nakon mnogo godina rada. A nikad ne znate – možda se iza ugla skriva bolja ponuda", dodaje.
Jagodić također naglašava važnost dijeljenja iskustva s mlađim kolegama kako bi im se pomoglo.
Žene češće imaju izazovne situacije u poslovnom okruženju | Depositphotos
"Sa zrelom fazom karijere dolaze i zrelije godine. Tada imamo dovoljno iskustva, i poslovnog i privatnog, lakše posložimo neke stvari, osvrnemo se unatrag, prepoznamo greške i možemo druge upozoriti da ih ne ponove", kaže. "Posebno negativna iskustva imaju žene, bilo da su mlade, na porodiljnom, majke ili u menopauzi. Poslovno okruženje nas češće pritisne", iskreno priznaje.
Ipak, napominje kako je teže kada radite za nekog drugoga jer se osobni stav često poistovjećuje sa stavom tvrtke. S druge strane, ni kada radimo za sebe situacija nije jednostavna – svaki javni istup može biti dvosjekli mač. "Vrlo je vjerojatno da sam zbog nekih svojih stavova izgubila poslovne prilike. To je rizik kada se izlažete javnosti."
Optimizacija sadržaja
Kad odlučimo objavljivati, postavlja se pitanje što objaviti. Iako je video trenutno iznimno popularan format, mnogi, osobito stariji, zaziru od njega. U posljednje vrijeme posebno su popularne slike i galerije slika, ali ni obični tekstovi nisu pali u zaborav.
"Tekstualne objave i karuseli (dokument u formatu slika koji se može listati) pokazali su se kao vrlo zapaženi formati. Video jača, ali generacija X i stariji ipak više vole čitati nego slušati, pa mislim da će video još neko vrijeme čekati svoju dominaciju", kaže Jagodić.
Dodaje da slike lakše privlače pažnju, pa nije čudno da ponekad privuku više interesa nego obični tekst, a među svim fotografijama lica prolaze najbolje. Savjetuje, međutim, da se izbjegavaju AI vizuali, koje publika često preskoči jer izgledaju umjetno.
Prirodne fotografije i realna iskustva imaju prednost nad AI sadržajima na LinkedInu | Depositphotos
Još jedna stvar promijenila se kod LinkedInova algoritma te je važno znati da ako nekoga želite odvesti na svoju stranicu, poveznice na vanjske izvore prolaze najslabije.
"Algoritam potiskuje sve objave koje odvode korisnike s LinkedIna – ne žele da odeš, žele da ostaneš i budeš aktivan na mreži jer to povećava vrijednost dionica", kaže. "Na takve objave treba posebno paziti – jako je važan vizual koji prati članak, kao i 'kontroverzan naslov'", dodaje.
Ipak, kao i na svakoj drugoj društvenoj mreži, objavljivanje najpopularnijeg formata ne jamči uspjeh. "Mogu navesti barem deset profesionalaca koji imaju veliki utjecaj na LinkedInu, a sve su to postigli isključivo tekstualnim objavama", kaže Vesić Majkić.
"Naravno, videosadržaj može dulje zadržati nekoga na vašem profilu i objavi i algoritam to voli, ali to ne znači da će uvijek tako biti. Iz mog iskustva, viralne su mi bile i objave s kratkim tekstom, s duljim, sa slikom i bez nje. Važno je kako započinjete objavu, ključno je privući pažnju u prvim dvama redcima. Kada korisnici kliknu na 'prikaži više', tada su već vaši", objašnjava.
Dodaje da su, kada je riječ o sadržaju, najbolje prihvaćene priče iz osobnog iskustva, pohvale za uspjehe, situacije s posla s kojima se većina može poistovjetiti.
Uvijek dobro prolaze i aktualne teme iz regije. "Trenutno su u fokusu prosvjedi i pitanje treba li o tome uopće raspravljati na LinkedInu. Smatram da treba, zašto ne bismo informirali i strane kolege o tome što se događa u Srbiji ili regiji?"
Osobno vs. poslovno
Budući da sve više izražavamo osobne stavove javno, a neke su se teme s drugih mreža prelile i na LinkedIn, neki su od toga profitirali, dok su drugi možda platili cijenu. Kako kaže Jagodić, osobne stavove češće izražavaju oni koji rade za strane kompanije.
Slike s putovanja bolje plasirajte na drugim mrežama, osim ako niste turistički radnik | Depositphotos
"Nadam se da će i ljudi na višim pozicijama češće početi izražavati stavove, iako znam da je to riskantno – stavovi često znače i pad prihoda. Zato mnogi ne žele 'talasati', osobito na malim tržištima poput našeg", smatra.
Ipak, poznanstva i veze koje se stvaraju jako su važne. "Više ne želimo raditi s bilo kime, s bilo kojom firmom. Želimo znati gdje završava naš novac – pogotovo mlađe generacije. Želimo raditi za tvrtke čije ljude poznajemo. Ljudi su nekad glavni adut ili najveći minus neke firme", objašnjava.
Gdje je onda granica osobnog? Kako kaže Vesić Majkić, osobno na LinkedInu nije isto kao ono što objavljujemo na Instagramu.
"LinkedIn nije mjesto za objave o kavi koju pijete, destinaciji na kojoj ljetujete ili tenisicama koje ste kupili. Osobni sadržaj treba povezati s vašom profesionalnom ulogom – tako da on ima utjecaj na vašu karijeru", ističe.
Kako ostati autentičan
Stručnjaci često dijele savjete o tome kako se istaknuti u masi, biti autentičan, privući pažnju. No s vremenom i ti savjeti postanu predvidljivi. U doba umjetne inteligencije, postavlja se pitanje kako biti svoj, a pritom ne prijeći granice.
"Svi govore o autentičnosti, a onda im i titula i sadržaj djeluju generički. Ili ih napiše AI. AI ne može smisliti ono što tvoj mozak može – može te samo utopiti u masu mišljenja. Kao i fotografije sa stocka, tuđe ilustracije, tuđi sadržaj", smatra Jagodić.
Dodaje i jednu važnu stvar: tko je autentičan, ne može se svidjeti svima.
"Ako želite da vas svi vole, društvene mreže nisu za vas. Kako biste bili autentični, ponekad ćete pogriješiti, reći nešto što će izazvati reakcije, možda i odmaknuti dio ljudi, ali će jednako tako privući one s kojima dijelite stavove", objašnjava.
Komentar na tuđim objavama prilika je za širenje publike | Depositphotos
Iako nitko nema recept za uspjeh, jedno se pravilo često ponavlja – dosljednost. "Potrebno je biti redovito aktivan. Brojke imaju svoju težinu. Pišite i komentirajte svakodnevno, čak i kad postanete 'dosadni'. To znači da su vas zapazili. Osim redovitog objavljivanja, budite i društveni – konkretno komentirajte tuđe objave."
Naglašava i da kad nešto objavite na svom profilu, vidljivi ste svojim pratiteljima, no kada komentirate tuđu objavu – tada vas vidi i njihova publika. Tu se krije veća šansa za bržu vidljivost.
Najčešće greške koje treba izbjegavati
"Najčešće greške događaju se kod pisanja headlinea, koji se nalazi odmah ispod vašeg imena. Ljudi najčešće napišu svoju trenutnu poziciju, što LinkedIn automatski preuzima, ali to nije dovoljno. Headline je, uz ime, prezime i profilnu fotografiju, prva stvar koju netko vidi. Zato je važno što tu piše – trebamo biti jasni i drugačiji te odmah dati do znanja tko smo i što se može očekivati na našem profilu", kaže Vesić Majkić.
Napominje da samo uređen profil neće donijeti uspjeh (ili će biti vrlo spor) ako nismo aktivni, ne sudjelujemo u raspravama i ne objavljujemo sadržaj.
Iskrene situacije s radnog mjesta napisane tako da i drugi mogu naučiti donose nove kontakte na LinkedInu | Depositphotos
Budućnost i umjetna inteligencija
Treba li koristiti AI? Ako da – kada i koliko? Iako umjetna inteligencija može biti korisna, stručnjaci upozoravaju da može i štetiti.
"Kad korisnik shvati da ste koristili AI, pada mu slika o vama. Osim ako ne učite druge kako koristiti AI alate, i to tako da se ne vidi da je nešto napravljeno uz pomoć AI-ja", kaže Jagodić.
To uspoređuje sa šminkom – ugodno je kada je šminka diskretna, ali kad je prenapadna, ljudi kolutaju očima ili se tome smiju.
"AI vizuali ne prolaze dobro na društvenim mrežama osim ako nisu zabavni ili ako ne dolaze uz očito pogrešan tekst. Ljudi znaju kako privući pažnju – pogriješi i svi će požuriti da te isprave. Zato ponekad vidite sliku izmišljenog grada ili plaže, a u opisu piše 'prekrasni Hvar'. Rezultat? Tisuću komentara tipa 'to nije Hvar!'"
Unatoč tome, ona to ne preporučuje. "Bolje objavite svoju lošiju fotografiju nego umjetnu. Gradite svoj brend, a ne zabavljača koji juri lajkove."
I Vesić Majkić upozorava da se AI-generirane objave "prepoznaju iz aviona".
"Postoje fraze koje su jako prepoznatljive. HR odjeli to uoče u trenu – ako sedam od 10 profila ima isti stil pisanja, zna se da je to AI. AI može biti odličan alat ako mu damo jasne smjernice i vlastiti narativ, ali opet – neka to bude samo ideja, a vi to pretočite u svoj stil izražavanja."
.webp){kind=icon}
