.webp){kind=icon}
Nakon što je Apple na društvenoj mreži X objavio reklamu za novi iPad, preveliki pritisak korisnika primorao je tehnološku tvrtku iz Cupertina da je vrlo brzo ukloni.
Sporna reklama prikazuje veliku prešu kako uništava brojne predmete, od klavira i metronoma do kanti boje i automata za igre, da bi se potom umjesto svih njih pojavio iPad Pro.
Reklama je, kada je lansirana, dobila skromnu ocjenu od 1,9 zvjezdica prema istraživačkoj tvrtki System1, koja predviđa dugoročni rast brenda na temelju oglasa i omogućava brendovima da testiraju učinkovitost svojih reklama. Također ima nisku vršnu ocjenu od 0,78, što znači da oglas ima slab kratkoročni prodajni potencijal. Osim toga, oglas je ostvario skromnu ocjenu tečnosti od 77, što se koristi kao mjerilo prepoznavanja brenda, navodi Marketing Week.
Sugestija da iPad može sabiti kulturnu snagu čovječanstva u predmet dubine pet milimetara naišla je na različite reakcije komentatora na društvenim mrežama. Glumac Hugh Grant je na mreži X napisao da reklama predstavlja "uništenje ljudskog iskustva, zahvaljujući Silicijskoj dolini".
Justine Bateman, američka redateljica koja je kritizirala utjecaj umjetne inteligencije na svoju industriju, napisala je na mreži X: "Zašto je Apple napravio reklamu koja guši umjetnost? Tehnologiji i umjetnoj inteligenciji cilj je uništiti umjetnost i društvo uopće."
Apple se kasnije ispričao i priznao da je reklama bila pogrešno procijenjena.
"Kreativnost je u našem DNK-u u Appleu i izuzetno nam je važno da dizajniramo proizvode koji osnažuju kreativce širom svijeta", rekao je Tor Myhren, potpredsjednik Applea za marketinške komunikacije, u izjavi poslanoj trgovačkoj publikaciji Ad Age.
"Naš cilj je uvijek slaviti bezbrojne načine na koje korisnici izražavaju sebe i oživljavaju svoje ideje kroz iPad. Nismo uspjeli s ovim videom i ispričavamo se."
Prijavljeno je da, iako reklama ostaje dostupna na računu Tima Cooka na mreži X i na YouTubeu, Apple je otkazao planove da je prikazuje na televiziji.
Nepovoljne usporedbe napravljene su i s reklamom Ridleyja Scotta iz 1984. godine za Apple Macintosh, koja je prikazivala orvelovsku budućnost koju izaziva heroina s maljem i imala je slogan "vidjet ćete zašto 1984. neće biti kao 1984".
Snagu i glas koje su društvene mreže dale pojedincima mnogi koriste kako bi određene stvari stavili u pravi kontekst ili korisnicima pružili relevantne informacije do kojih inače ne bi došli, međutim, vrlo često se može dogoditi i da se određeni pojedinac ili tvrtka nađu na udaru javnosti iz pogrešnih razloga ili tumačenja njihovih poteza.
Je li Apple s pravom povukao svoju reklamu koja je okarakterizirana kao problematična ili je tvrtka jednostavno popustila pod pritiskom javnosti koja je u videu vidjela mnogo više nego što on zapravo želi prikazati – mogućnosti novog Appleova proizvoda?
Bloomberg
"Mislim da je to potpuno pragmatičan potez, jer ne žele podsvjesno odbijati grupaciju koja sada već desetljećima formira mišljenje o ovoj tvrtki i širi ga dalje", objašnjava za Bloomberg Adriju Vladimir Ćosić, kreativni direktor u agenciji Reprezent iz Srbije.
S tim stavom slaže se i Ivana Mijatović, viša menadžerica digitalnog marketinga i stručnjakinja za društvene mreže, koja vjeruje da je Apple na trenutak zanemario svoje korisnike i poslao im poruku koja po mnogima nije na mjestu.
"S obzirom na to da iPad ima mali doprinos u njihovoj prodaji, bilo kakav negativan sentiment može dovesti ne samo proizvod već i sam brend u problem. Imajući u vidu da je reakcija javnosti bila prilično (i po meni opravdano) oštra, korak da uklone reklamu je sasvim opravdan. Ako pogledamo popularnost i uspjeh serije Black Mirror, smatram da svi tenhološki brendovi trebaju obratiti posebnu pažnju na svoju komunikaciju prema krajnjim korisnicima. Iako je Appleova reklama Crush potekla od popularnog TikTok trenda, ona u takvoj postavci povlači ozbiljne crvene zastavice."
Internetom kruži citat Joanne Maciejewske koji možda najbolje opisuje kako se ljudi osjećaju kada je u pitanju primjena tehnologije u njihovom životu: "I want AI to do my laundry and dishes so that I can do art and writing."
"Kada uzmeš gitaru u svoje ruke, taj osjećaj nijedan uređaj ne može zamijeniti, niti treba zamijeniti. I to je ono što je Apple zanemario. Tehnologija treba biti tu da te inspirira, da otključa tvoj potencijal i pomogne ti da još više napreduješ, a ne suprotno, da uništava i kreira vibru distopije", objašnjava naša sugovornica.
Bloomberg
U današnjem povezanom svijetu, gdje se informacije i dezinformacije, a nerijetko i mržnja, šire neslućenom brzinom, jasno je da samo jedno pogrešno tumačenje bilo čijeg djela vrlo lako može pokrenuti požar negativnosti. Međutim, trebaju li umjetnici nastaviti slušati kreativne muze ili popustiti pod pritiskom društvenih mreža?
"U oglašavanju je oduvijek postojala velika doza autocenzure, jer je oglašavanje od svih formi popularne kulture ili primijenjene umjetnosti (ako ga možemo tu svrstati) najizloženije kritici javnosti i veoma laka meta za svako mišljenje. Danas je to samo malo vidljivije i izraženije zbog dijaloga na društvenim mrežama. Je li to dobro, jedno je od vječnih pitanja oglašavanja. Ja mislim da nije te da je posao kreativaca u tvrtkama i agencijama da formiraju mišljenja, pomiču granice, nude kreativne i intelektualne izazove auditoriju, a ne isključivo podilaze ukusu publike, jer to podilaženje neminovno tvrtku vodi u mediokritetsko razmišljanje", smatra Ćosić i dodaje:
"Mislim da je ta pojava mračna strana medalje zvane društvene mreže. S jedne strane, društvene mreže, internet i ostala tehnička dostignuća su demokratizirala proces proizvodnje i distribucije umjetnosti do neslućenih razmjera. S druge, demokratizirala je i kritiku, s obzirom na to da doslovno svaka osoba ima pravo i sredstva da iskaže svoj stav u vezi s bilo čime, čak i stvarima o kojima ne zna ništa. Osim toga, stavovi koji su ekstremno negativni vidljiviji su jer su podržani od algoritama i tako se stvara lavina negativnosti. Jedan od meni omiljenih umjetnika koji se puno bavi tim pitanjima na beskompromisan način u kontekstu komedije je britanski komičar Ricky Gervais i sklon sam slijediti njegove stavove po tim pitanjima."
Bloomberg
Sve veći pritisak koji pojedinac ili javnost mogu stvoriti na brendove svakako će u budućnosti utjecati i na njihovu spremnost da riskiraju ili kreiraju nešto drugačije od ustaljenih šablona, i samim time nas možda uvesti u "sigurniji" i manje kreativan prostor.
"Ako brend može stajati 100 posto iza poruke i biti siguran da je ono što radi ispravno za ljude i društvo u kojem živimo, onda pritisak javnosti neće imati toliko utjecaja. Primjer toga je Nikeova reklama Dream Crazy,– gdje, unatoč pritisku javnosti, Nike nije odustao od svoje poruke."
Svakako, brend treba osluškivati mišljenje javnosti i svojih korisnika. Posebno sada kada potrošači očekuju više od samih brendova – nije dovoljno da proizvod bude dobar, korisnici se žele istinski povezati s tim brendom.
Bloomberg
Appleova reklama iz 1984. godine je revolucionarno remek-djelo i treba je promatrati upravo tako. Isto tako, ta reklama je postavila temelj komunikacije za Apple koju su oni godinama njegovali. Imajući u vidu da nova Crush reklama ima, da kažemo, suprotnu poruku od te iz 1984. godine, sasvim je jasno zašto je toliko kritizirana. Snaga brenda temelji se na povjerenju korisnika, ako godinama gradiš neku poruku, promjena te poruke može imati negativan učinak.
Brendovi prolaze kroz mnoge promjene i rebrendiranje nije nepoznata stvar za same korisnike, ali treba biti oprezan na koji se način nova poruka plasira.
"Sasvim je sigurno da treba čuti sve poruke koje korisnici šalju brendovima. Povratna informacija je jako važna i komentari koje dobivaš od krajnjih korisnika su ponekad zlata vrijedni", objašnjava Mijatović za Bloomberg Adriju.
Bloomberg
Može li nova sigurna zona utjecati i na poslovanje brojnih tvrtki koje će možda izgubiti ono što ih je činilo drugačijima i poželjnijima od drugih, kao što je to upravo iskusio i Apple?
"Gubitkom identiteta brendovi prestaju postojati, a tvrtke se gase. Ne zavaravajmo se, ne postoji sigurna zona za brendove. U stvari, koliko god to bilo kontraintuitivno, mislim da je najsigurnije biti u potpunosti iskren s potrošačima i riskirati kada je to potrebno. To može dovesti do određenih oscilacija u preferencijama, ali na duge staze, to su najuspješniji brendovi i tvrtke", kaže Ćosić.
Ćosić objašnjava i da će na kratke staze internetsko oglašavanje biti sve više usmjereno na individualni pristup, do te mjere da će svatko od nas u nekom trenutku dobivati jedinstvene poruke od brendova koje su kreirane da se dopadnu isključivo nama.
"Onda će se klatno neminovno vratiti na drugu stranu, kada će brendovi biti neka vrsta pokrovitelja univerzalne umjetnosti koja će pomicati čovječanstvo naprijed, a možda se i jedno i drugo paralelno već događa. Odgovore na ta pitanja morat ćemo pričekati dok čovječanstvo ne uspije procesuirati ekstremne tehnološke inovacije koje su već u upotrebi", zaključuje Ćosić.
