.webp){kind=icon}
U posljednja su tri desetljeća zemlje Srednje i Istočne Europe (CEE) ostvarile značajan napredak u društvenoekonomskom razvoju. Bogatstvo društava koje postojano raste za mnoge je od sna postalo stvarnost. Svjedoci smo pojave boljih sustava podrške za ranjive skupine i porasta broja društvenih inovatora koji traže načine na koje mogu pozitivno utjecati na zajednice.
"Mapirali smo Hrvatsku kako bismo identificirali ključne dionike koji predstavljaju različita okruženja i stajališta. Kao rezultat toga, provedeni su detaljni intervjui sa stručnjacima iz 20 pažljivo odabranih organizacija – javnih institucija, poslovnih mreža, fondova, neprofitnih udruga, akademskih institucija, kao i iz nacionalnih te međunarodnih organizacija koje potiču društveno djelovanje u Hrvatskoj", rekao je Konrad Siwiński, stručnjak za istraživanja u Social Impact Alliance for Central & Eastern Europeu.
Organizacija Social Impact Alliance for Central & Eastern Europe napravila je istraživanje Filantropija u Srednjoj i Istočnoj Europi 2022. koje je obuhvatilo i Hrvatsku.
Hrvatska ima sustav snažne javne podrške socijalnom sektoru, ali nedostaje strateški javni sustav podrške privatnom sektoru, smatraju autori istraživanja. Porezni odbitak trenutačno dostupan hrvatskim donatorima poduzećima i donatorima pojedincima iznosi do dva posto oporezivog dohotka, odnosno ukupnog prihoda.
Depositphotos
"Porezne olakšice za donatore među najnižima su u regiji Srednje i Istočne Europe i stoga nisu dovoljno motivirajuće. Pravno okružje je također veliki izazov – Zakon je prilično kompliciran, što obeshrabruje kompanije da budu društveno angažirane", kaže Dora Horvat, stariji partner i odvjetnica u društvu Ilej & Partneri, u suradnji s Karanović & Partneri.
Istraživanje je pokazalo kako bi uključivanje socijalnih kriterija u javnu nabavu i omogućavanje dodatnih beneficija za kompanije koje ispunjavaju takve kriterije tvrtke motiviralo da se više uključe u društvenu sferu. Ipak, trenutno nema poticaja za društveno angažirane kompanije u hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi, smatraju.
Druga identificirana zakonska prepreka je naplata PDV-a na pro bono usluge. S obzirom na to da kompanije ne znaju jesu li obavezne platiti PDV na pro bono usluge, a definitivno nisu voljne to činiti, takve aktivnosti obavljaju se izvan sustava i nisu registrirane. Preporučuje se prilagodba sustava PDV-a tako da potiče pro bono usluge.
"Tvrtke i pojedinci imaju sve više resursa i volje da učinkovito pomažu neprofitnim organizacijama i javnoj administraciji u borbi s najtežim društvenim i ekološkim izazovima. Olakšavanje toga u interesu je svih nas. Nadamo se da će preporuke, u suradnji s organizacijama koje oblikuju učinke hrvatskog ekosustava, biti od pomoći u određivanju prioriteta i usmjeravanju budućih aktivnosti", zaključila je Anna Korzeniewska, osnivačica Social Impact Alliance for Central & Eastern Europea.
Gdje su u svemu tome kompanije?
Građani Srednje i Istočne Europe očekuju da poduzeća budu odgovorna i da aktivno rade na rješavanju društvenih i ekoloških problema. Povjerenje u kapacitet sektora u tom pogledu vrlo je visoko: čak šest od 10 ispitanika (57 posto) vjeruje kako je veća vjerojatnost da će društvene probleme rješavati poduzeća nego da će ih rješavati vlade.
Značajno je što građani Srednje i Istočne Europe cijene društveno odgovorne brendove i spremni su ih nagraditi svojim izborom potrošača – 53 posto radije kupuje proizvode i usluge društveno angažiranih brendova, dok je 48 posto spremno platiti nešto više za proizvode i usluge društveno odgovornih poduzeća. Čak je 43 posto Hrvata već sada spremno platiti više za proizvode i usluge društveno odgovornih marki.
Također je važno napomenuti kako više od trećine osoba koje traže posao u Srednjoj i Istočnoj Europi, čak 36 posto, pozornost obraća na to je li njihov potencijalni poslodavac društveno odgovoran.
Motivacija je ključna
Nitko nije mogao ni zamisliti s kakvim ćemo se izazovima suočiti u ovako kratkom vremenu – prvo pandemija, a sada i rat u Ukrajini. Iako se gospodarstva počinju oporavljati od ovog šoka, nejednakosti postaju sve veće.
U Srednjoj i Istočnoj Europi postoji ogroman filantropski potencijal.
U svjetlu današnjih izazova, nije neobično što gotovo polovica, odnosno 48 posto građana daje financijske priloge u društvene svrhe. Prosječnu vrijednost prošlogodišnjih donacija donatori su procijenili na oko 80 eura.
No, uz odgovarajuću motivaciju i uklanjanje prepreka, građani Srednje i Istočne Europe bili bi spremni donirati 2,13 milijardi eura za društvene svrhe godišnje. Odnosno više nego dvostruko u odnosu na iznos koji sada doniraju.
Kao društvo još uvijek učimo davati učinkovito i, prije svega, redovito. Trenutno oko 60 posto donatora izjavljuje kako redovito daje priloge, pokazalo je istraživanje. Primarni razlog zbog kojeg se kao društvo bavimo pomaganjem drugima je generalna želja za činjenjem dobra.
Jednokratne uplate dominiraju, manje će se građana odlučiti za neki dugoročniji angažman.
Važno je istaknuti sve veću ulogu skupnog financiranja – čak 42 posto ispitanika već je čulo za ovaj oblik potpore, dok ga je 19 posto iskoristilo za doniranje sredstava.
Ove godine, zbog blizine sukoba, pojavila se snažna predanost pružanju potpore Ukrajini. Čak 53 posto građana Srednje i Istočne Europe udružilo je napore kako bi pomogli toj zemlji razorenoj ratom, prvenstveno financijskom potporom i doniranjem proizvoda.
Uz novac, vrijeme je još jedan važan resurs dostupan građanima regije. Svaki treći ispitanik (34 posto) navodi kako je u posljednjih 12 mjeseci volontirao. To je svakako domena mladih – čak 43 posto osoba mlađih od 30 godina uključeno je u volonterski rad, a više od polovice trenutno neaktivnih u budućnosti želi pomoći.
