Vojnim mitingom Pekingu, kineski predsednik Xi Jinping zaokružit će pažljivo kreirano predstavljanje kineske vizije novog svjetskog poretka, čiji su obrisi postali jasni na minulom samitu Šangajske organizacije za suradnju na kojem je u najprometnijem lučkom gradu na svijetu primio lidere iz cijele Azije i Bliskog Istoka. Xijeva poruka s njegove višednevne vježbe meke političko-ekonomske i tvrde vojne moći je jasna: Kina je velesila koja želi resetirati globalna pravila, pri čemu se ne plaši izazvati Zapad i njegova pravila, kao preuzeti dominantnu ulogu od Amerike.
Precizno uvježbanom diplomatskom koreografijom po kojoj je na samitu u Šangaju podjednaka važnost dana, kako liderima udaljenih zemalja, poput Maldiva, tako i susjednoj Mongoliji ili višedecenijskom rivalu Indiju, Xi je upotpunio svoju političku poruku da je Kina odgovorna, stabilna sila koja je spremna bez trzavica predvoditi multipolarni svijet na bazi međusobnog povjerenja i poštovanja.
Na posredan način, Xi se nastojao predstaviti kao protuteža Donaldu Trumpu, čiji su nepredvidljivi i agresivni politički potezi i trgovinske prijetnje carinama i sankcijama manjim i slabijim partnerima izazvale globalne potrese, natjeravši čak igrače naklonjene Zapadu, poput Indije, na zaokret prema Kini, ističući upravo "gubitak povjerenja".
Principi novog svijeta
Predsjednik Kine je predstavio Inicijativu za globalno upravljanje, koju je bazirao na pet principa.
"Prvo, trebali bismo se pridržavati suverene jednakosti. Drugo, trebali bismo se pridržavati međunarodne vladavine prava. Zatim, trebali bismo prakticirati multilateralizam. Potom, trebali bi se zalagati za pristup usmjeren na ljude. I na kraju, trebali bismo se fokusirati na poduzimanje stvarnih koraka", rekao je Xi, a prenijele svjetske agencije, dodajući da je predsjednik Kine pozvao članice Šangajske organizacije za suradnju (ŠOS) da iskoriste prednosti svojih velikih tržišta i ekonomskih komplementarnosti, potom da poboljšaju olakšice za trgovinu i investicije te da teže međusobnim koristima i rezultatima sa win-win efektima.
Iako je Xi istaknuo i potrebu da članice ŠOS-a "odbace mentalitet Hladnog rata i blokovsku konfrontaciju", svojom inicijativom je jasno stavio do znanja Zapadu, a najviše Washingtonu, da se u okviru svojevrsnog drugog hladnog rata, sada između SAD-a i Kine potpomognute Rusijom, ostatak svijeta može organizirati i bez dominacije zapadnih zemalja.
Vladimir Putin postao stari prijatelj s Xi Jinpingom | Bloomberg
Štoviše, činjenica da su na vojnom mitingu, između ostalih, bili i ruski predsjednik Vladimir Putin, iranski predsednik Masoud Pezeshkian, ali i vođa Sjeverne Koreje Kim Jong Un, kojem je to praktično prva multilateralna diplomatska aktivnost, simbolički pokazuje da se taj dio svijeta spreman obrambeno ujediniti protiv dominacije NATO-a te da zapadna pravila, sankcije i narativi o odmetničkim zemljama nemaju preveliki utjecaj van Zapada.
"Ovo će biti prvi puta da su lideri Kine, Rusije, Sjeverne Koreje i Irana prisutni na istom mjestu", rekao je za američki CNN Brian Hart, suradnik Projekta o kineskoj moći Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS). "Bilo je malo ili nimalo kvadrilateralnih angažmana ove četiri zemlje, tako da je ovo poseban trenutak."
Zapadni mediji pomno su pratili hoće li Kina proteklih godina eksplicitno podržati agresije ovih zemalja, ističući da je Peking Rusiji isporučio velike količine robe dvostruke namjene, ali ne i smrtonosnog oružja koje je Rusiji neophodno za njen rat protiv Ukrajine.
Međutim, okupljanjem ovih lidera Xi želi signalizirati kako može postaviti pravila o tome koga "međunarodna zajednica treba smatrati prihvatljivim, bez obzira na to što demokratski Zapad ili SAD misle", smatra Steve Tsang, direktor Kineskog instituta SOAS na Sveučilištu u Londonu.
Ne samo što Global Times, glasilo koje je dio Komunističke partije Kine, ističe da ova Xijeva inicijativa "stiže u ključnom trenutku kad globalno upravljanje zahtijeva napredak usred izazova poput nedovoljne zastupljenosti zemalja globalnog juga, erozije autoriteta UN-a i potrebe za većom efikasnosti", već i zapadni komentatori ističu da se Peking profilira kao drugi globalni centar moći.
Kineska burza u Pekingu | Bloomberg
Kako ističe komentator talijanskog dnevnika Corriere Della Sera Guido Santevecchi, prisustvo indijskog predsjednika Narendre Modija, Putina i drugih, poput turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i iranskog predsednika Pezeshkijana, omogućilo je Xiju ponovo pokretanje njegove ideje o alternativi zapadnom svjetskom poretku.
"Kineski predsjednik je naglasio konvergenciju interesa među zemljama 'globalnog Juga', tvrdeći da je ŠOS spreman za preuzimanje 'velike odgovornosti' i donošenje 'napretka i stabilnosti ljudskoj civilizaciji' s 'novim tipom međunarodnih odnosa'", ističe Santevecchi.
Za zapadne lidere koji očajnički pokušavaju pojačati pritisak na Putina da okonča rat u Ukrajini, proteklih nekoliko dana je jasan znak da je Xi jedini globalni teškaš koji bi mogao imati pravu šansu izvršiti pritisak na Putina da okonča rat, ali da neće iskoristiti tu privlačnost kako bi igrao po pravilima Zapada.
Putinov uspjeh
Osim politički, Kina je proteklih godina pokazala da je spremna "odmetnutim" zemljama, koje Zapad kažnjava sankcijama, pomoći i ekonomski, pri čemu se s Rusijom odavno krenula strateški prilagođavati i potpomagati. Štoviše, Xi je odnose Kine i Rusije ocijenio kao "uzor odnosa između velikih sila, baziranih na trajnom prijateljstvu, sveobuhvatnoj strateškoj koordinaciji i obostrano korisnoj suradnji", prenio je Global Times.
U tim odnosima predsjednik Rusije osigurao je i svoju diplomatsku pobjedu, ne samo što je svojim snabdijevanjem Indije naftom uspio biti svojevrsno geopolitičko ljepilo za izlomljene odnose Kine i Indije, već je i gubitak Europe kao sigurnog tržišta za ruski plin zamijenio Kinom.
Ni pod prijetnjama Donalda Trumpa, Indija Narendre Modija nije odustala od kupovine nafte od Rusije Vladimira Putina | Bloomberg
Dok su "stari prijatelji" Putin i Xi jučer pili čaj, prvi čovjek ruskog Gazproma Aleksej Miler je ruskim izvjestiteljima u Pekingu priopćio da je potpisao pravno obvezujući sporazum o izgradnji dugoočekivanog plinovoda "Moć Sibira 2", koji će ruski plin preko Mongolije dovesti do Kine. Kineska strana još nije javno potvrdila sporazum, tako da se još ne znaju detalji o količinama i cijeni plina.
Protekle tri i pol godine koliko se Moskva nalazi pod oštrim zapadnim ekonomskim sankcijama radi rata u Ukrajini, ekonomski odnosi Rusije i Kine su poprilično poboljšali, pri čemu je bilateralna trgovina porasla na rekordnih 245 milijardi dolara u 2024. godini, što je povećanje od 68 posto u odnosu na 2021. godinu, prema podacima kineske carine.
Međutim, napredak u projektu "Moć Sibira 2" postavio bi novi standard za bliskost njihovih odnosa, pošto je Kina dosad zazirala od toga da prekomjerno ovisi o jednom dobavljaču. Osim toga, Rusija bi s ukupno tri plinovoda do Kine mogla godišnje u Kinu izvoziti više od 100 milijardi kubnih metara i time, uprkos nižoj cijeni od one po kojoj je plin prodavala Europljanima, uspješno gotovo u potpuno nadomjestiti gubitak potrošača u EU-u, koji inače razmatra plan zabrane isporuke ruskog plina po kratkoročnim ugovorima najkasnije od 17. lipnja 2026. godine, a po postojećim dugoročnim sporazumima do kraja 2027. godine.
Ekonomska korist za Trumpove 'žrtve'
Osim Rusije, i ostale zemlje će imati ekonomske koristi od zaokreta prema Kini. Na samitu u Šangaju, Xi je obećao stotine milijuna dolara državama članicama ŠOS-a samo ove godine, očigledno nastojeći iskoristiti to što su se mnoge od njih, baš kao i Kina, našle na udaru Trumpovih carina i od 50 posto na izvoz robe u SAD.
Peking uspješno okreće Trumpovu nepredvidivu politiku u svoju korist, ističe komentator češkog dnevnog lista Mlada fronta dnes Ladislav Krzyanek.
Prijateljstvo lidera Kine i Rusije na suvenirima u Pekingu | Bloomberg
"Kina postepeno uspijeva promijeniti globalnu ravnotežu snaga i demonstrira svoj rastući međunarodni ekonomski i politički utjecaj. Trump svojim taktikama maltretiranja tjera druge zemlje u naručje Kine. Najnoviji primjer je teškaš Indija, čiji predsjednik nije bio i svakako nije veliki štovatelj Kine", ističe Krzyanek i dodaje da se analitičari slažu da je to što je "razbijesnio Modija, ključnog strateškog partnera kojeg je Amerika dugo njegovala kao središnji dio svoje strategije obuzdavanja Kine, ozbiljna greška s Trumpove strane".
Međutim, bilo bi netočno Indiju svrstati u "kineski svijet", budući da je Modijev cilj zadržati "stratešku autonomiju" Indije te uzeti ono najbolje iz oba suprotstavljena svijeta. Kako u uvodniku objašnjava uredništvo finskog dnevnog lista Helsingin Sanomat, približavanje Indije i Kine je obilježeno pragmatizmom, podsjećajući da je otopljavanje odnosa počelo u listopadu 2024. godine, kad su se Xi i Modi složili oko ublažavanja viznih zahtjeva i trgovinskih ograničenja.
"Ovo nije ljubavna priča. To je pragmatičan brak iz interesa u kojem obje strane bestidno varaju jedna drugu i nema garancije trajnosti. Kina je strateški saveznik Islamske države Pakistan, a Pakistan je zakleti neprijatelj Indije. Kad su se nuklearne sile Indija i Pakistan upustile u jednotjedni ratni sukob u svibnju, barem iza kulisa, Kina je bila na strani Pakistana", podsjeća finski dnevnik.
Tri šangajska fokusa
Međutim, Xi razmišlja na srednji i dugi rok te ne inizistira previše na tome da ŠOS što prije preraste u čvrst političko-ekonomsko-sigurnosni savez. Statistika radi za Xija jer deset zemalja članica ŠOS-a zajedno čini 80 posto svjetskog kopna, 40 posto svjetskog stanovništva, a 22,5 posto globalnog BDP-a. Zajedno s preostalim zemljama BRICS-a, ekonomskim savezom u kojem je Kina također dominantna, to čini više od polovice globalnog bogatstva.
Jedan od fokusa ŠOS-a u investicijama je obnovljiva energija | Bloomberg
Zbog toga su na samitu u Šangaju bile ključne investicije, pri čemu je uočljivo da je fokus bio na tri sektora: obnovljivoj energiji, infrastrukturi i digitalnoj ekonomiji sa umjetnom inteligencijom (AI).
Srednja Azija i projekti obnovljive energije pozicioniraju tu regiju kao centar energetske sigurnosti i zelene tranzicije, jer su u njoj za čak 14,5 puta veći kapaciteti obnovljivih izvora energije u odnosu na 2001. godinu.
Osim ulaganja u obnovljivu energiju, Peking je najavio i velike infrastrukturne planove u okviru kojih će iduće tri godine članicama ŠOS-a dati 280 milijuna dolara bespovratne pomoći i 1,4 milijarde dolara zajmova, što bi moglo znatno pogurati građevinski sektor u tom dijelu svijeta.
Kad se na to doda incijativa "Digitalni put svile", kojom se omogućava širenje prekogranične e-trgovine, jasno je da Kina želi kroz ŠOS ojačati dominaciju i u digitalnoj ekonomiji i AI-ju pa samim time tu organizaciju zapravo iskoristiti kao alat za preoblikovanje globalnih ekonomskih i geopolitičkih dinamika.
Prisustvo Indije tom kineskom klubu je veoma značajno, jer ekonomski uspjeh Kine i Indije čini gotovo polovicu MSCI emerging markets indeksa koji mjeri rast ekonomija u ogromnom razvoju i koji je od početka godine ostvario puno bolje rezultate od indeksa američkog tržišta S&P i europskog STOXX-a.
Zbog svega navedenog, vojna parada na Aveniji vječnog mira u Pekingu predstavlja mnogo više od predstavljanja najsuvremenijeg hipersoničnog oružja Kine, raketa sposobnih za nošenje nuklearnog oružja i podvodnih dronova. Time tko su sve uzvanici i činjenicom da se paradom obilježava 80. godišnjica predaje Japana u Drugom svjetskom ratu i uloga Kine u borbi protiv imperijalne sile koja je vodila višegodišnju i brutalnu invaziju na njegovu zemlju, Xi šalje jasne poruke Zapadu i celom svijetu.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...