Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su američki bombarderi napali tri glavna iranska nuklearna postrojenja te zaprijetio novim napadima ako Teheran ne kapitulira, čime se SAD izravno uključio u sukob u zemlji, unatoč dugogodišnjim obećanjima da će izbjeći nove ratove.
U televizijskom obraćanju naciji Trump je rekao da su iranski "ključni uređaji za obogaćivanje urana potpuno uništeni". Zaprijetio je "mnogo gorim" napadima ako Iran ne pristane na mir, čime je nagovijestio još dublje uključivanje SAD-a.
Trump je ranije na društvenim mrežama napisao da je na Fordow, postrojenje za obogaćivanje urana zakopano duboko ispod planine i ranjivo samo na bunker-bombe koje posjeduju SAD, bačen "BOMB teret". Pogođeni su i Natanz i Isfahan, još dvije lokacije.
"Naš cilj bio je uništiti iranske kapacitete za obogaćivanje urana i zaustaviti nuklearnu prijetnju koju predstavlja najveći državni sponzor terorizma na svijetu", rekao je Trump. "Iran, nasilnik Bliskog istoka, sada mora pristati na mir. Ako to ne učini, budući napadi bit će mnogo žešći – i znatno lakši".
Ovaj potez predstavlja iznimnu eskalaciju u tjednu kada je Izrael započeo zračne napade na Iran i označava najozbiljniju vanjskopolitičku odluku Trumpa u njegova dosadašnja dva mandata. Time se suprotstavlja savjetima američkih saveznika u Europi te Međunarodne agencije za atomsku energiju Ujedinjenih naroda, koja je više puta upozorila da se nuklearna postrojenja nikada ne smiju napadati zbog moguće ugroze nuklearne sigurnosti i opasnosti od curenja radijacije.
Bloomberg
Iran je poručio da ne želi nuklearnu bombu, dok su Trumpove obavještajne službe nedavno procijenile da još nije donio odluku o razvoju takvog oružja. Trump je te nalaze odbacio i nije isključio pridruživanje izraelskim napadima, u kojima je ubijeno i više istaknutih iranskih vojnih zapovjednika i nuklearnih znanstvenika.
SAD ovim napadima mogu odmah izložiti svoje interese na Bliskom istoku, budući da je Iran upozorio kako će odgovoriti ako Trump naredi napad.
Ratoborni Trumpov jezik proteklih dana potaknuo je i nove prijetnje hutijskih pobunjenika u Jemenu te naveo iranske dužnosnike da Sjedinjene Američke Države proglase "suučesnikom" Izraela.
Iranske protumjere mogle bi doći i u obliku kibernetičkih napada na američke ili izraelske interese, koje bi izveli hakeri povezani s režimom u Teheranu.
Državni ured za odnose s javnošću prethodno je u subotu objavio da SAD započinje evakuaciju svojih državljana iz Izraela. Agencija je organizirala dva leta iz Tel Aviva prema Ateni s otprilike 70 američkih državljana, članova njihovih obitelji i stalnih rezidenata.
"Nadam se da će iranski odgovor biti promišljen, no odgovor će uslijediti – ovo je ratni čin Sjedinjenih Država protiv strane zemlje koja nas u posljednje vrijeme nije napala", izjavila je Barbara Slavin, viša suradnica u Stimsonovu centru.
Iranska službena novinska agencija IRNA izvijestila je da su vlasti u Isfahanu potvrdile više istodobnih eksplozija u Natanzu i Isfahanu u ranim jutarnjim satima u nedjelju, nazvavši ih "agresijom". Izrael je unaprijed bio obaviješten o napadima, izjavio je izvor upoznat sa situacijom, koji je želio ostati anoniman. Trump je nakon napada razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, priopćio je visoki dužnosnik Bijele kuće.
Bloomberg
Strah od neposrednog napada ovog je tjedna splasnuo nakon što je Trumpov tim u četvrtak poručio da će odluka biti donesena u roku od dva tjedna. U petak su se ministri vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva u Ženevi sastali s iranskim dužnosnicima kako bi pokušali spriječiti američki napad.
Nastavak sukoba izazvao je strah od regionalnog rata s velikim brojem civilnih žrtava te poremećajima u opskrbi energijom i drugoj trgovini kroz regiju. Oko petine svjetske dnevne opskrbe naftom prolazi kroz Hormuški tjesnac između Irana i njegovih arapskih susjeda, poput Saudijske Arabije.
Trump je posljednjih dana primao proturječne savjete svojih pristaša, nakon što je u kampanji obećavao da će SAD izvući iz stranih ratova, navodeći kao dokaz američko povlačenje iz Afganistana i Iraka. Saveznici MAGA pokreta, uključujući dugogodišnjeg Trumpova saveznika Stevea Bannona, upozoravali su protiv bilo kakvog američkog uplitanja i inzistirali da je to sukob koji mora riješiti Izrael.
Drugi republikanci pozivali su Trumpa da se uključi u borbu protiv Irana, tvrdeći da je Teheran ranjiv nakon višednevnih izraelskih zračnih napada te da je došao trenutak da se ostvari dugogodišnje predsjednikovo stajalište kako režimu ne smije biti dopušteno posjedovati nuklearno oružje.
Trump i njegovi savjetnici posljednjih su dana nagovještavali da bi svaki napad bio ograničenog karaktera. Trump je o situaciji obavijestio vođu senatske većine Johna Thunea i predsjednika Zastupničkog doma Mikea Johnsona, potvrdili su izvori.
"Ovo nije početak beskonačnog rata", napisao je senator Jim Risch, republikanac iz Idaha i predsjednik Odbora za vanjske poslove, na mreži X. "Na iranskom tlu neće biti američkih čizama. Ovo je bio precizan, ograničen napad koji je bio nužan i, prema svim procjenama, vrlo uspješan".
Moguća energetska kriza?
Energetski stručnjaci izrazili su zabrinutost da bi protok sirove nafte u regiji mogao biti ugrožen ako Iran i njegovi saveznici odgovore na američki napad. Strahovi su usmjereni na Hormuški tjesnac, uski morski prolaz na ulazu u Perzijski zaljev, koji je ključno tranzitno mjesto za 26 posto svjetske trgovine naftom. Hutiji su već ranije ometali pomorski promet u Crvenom moru napadima na brodove u tjesnacu Bab el-Mandeb, što je natjeralo brodare da plove oko Afrike.
Širi napad – uključujući moguće postavljanje morskih mina – na Hormuški tjesnac mogao bi imati još dalekosežnije posljedice, budući da je riječ o vitalnoj arteriji za naftu i plin u regiji.
Saveznik SAD-a, Izrael, 13. lipnja pokrenuo je iznenadni napad na Iran, navodeći kako je bilo potrebno neutralizirati neposrednu prijetnju da bi Teheran mogao doći do nuklearnog oružja. Iranska vojna infrastruktura bila je ozbiljno oštećena, a ubijeno je više visokih generala i nuklearnih znanstvenika. No, Izrael nije imao teške bombe ni B-2 stealth bombardere, za koje se smatra da su nužni za uništavanje duboko podzemnih nuklearnih objekata.
Teheran je na izraelske napade odgovorio ispaljivanjem valova balističkih raketa i dronova, probio je protuzračnu obranu, pogodio više gradova i prouzročio nezapamćenu štetu. Ipak, broj ispaljenih projektila naglo se smanjio nakon nekoliko dana, što je potaknulo pitanja o zalihama raketa i iranskoj sposobnosti za nastavak napada.
"Iran će se naći pred pravom dilemom jer je već ozbiljno oslabljen", rekao je Dennis Ross, bivši posebni izaslanik predsjednika Billa Clintona za Bliski istok, a danas suradnik Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku. "Pokušat će učiniti nešto kako bi pokazali da se nisu jednostavno predali ili kapitulirali, ali i sami imaju interes da ograniče daljnju eskalaciju."
- Pisano uz pomoć Natalije Drozdiak, Erica Martina, Courtney McBride, Erika Wassona i Stevena T. Dennisa
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...