Nakon izlaska iz Europske unije, Ujedinjeno Kraljevstvo izgubilo je institucionalnu platformu za izravno oblikovanje europske politike. No to ne znači da se povuklo sa strateške pozornice. Naprotiv, Britanija sve snažnije djeluje, osobito na zapadnom Balkanu, regiji koju London povijesno dobro razumije i koristi kao poligon za demonstraciju svoje vanjskopolitičke autonomije u postbreksitovskom razdoblju.
Najnoviji dokaz te strategije je rekordni zajam od pet milijardi funti koji je Ujedinjeno Kraljevstvo odobrilo Sjevernoj Makedoniji, što je iznos koji daleko nadmašuje gospodarske kapacitete te zemlje, ali ne i političke ciljeve Londona.
"Iako je formalno napustila EU, Velika Britanija očito ne želi napustiti strateške igre u Europi, osobito ne na zapadnom Balkanu", komentira za Bloomberg Adriju politolog Harun Cero. "Dodjela tog rekordnog zajma Sjevernoj Makedoniji nije samo ekonomski potez, to je jasna politička poruka."
Kredit kao poluga moći
Premijeri Hristijan Mickoski i Keir Starmer predstavili su sporazum kao veliki iskorak prema gospodarskoj stabilizaciji Sjeverne Makedonije. Zajam je odobren na rok od 10 godina, s početkom otplate za pet godina. Ključno: Sjeverna Makedonija koristi britanski kreditni rejting AAA kako bi dobila znatno povoljnije uvjete zaduživanja, što je bez presedana u bilateralnim odnosima između Velike Britanije i zemalja zapadnog Balkana.
"Čini se da Britanci žele popuniti prazninu koju Sjedinjene Države sve više ostavljaju u regiji i pozicionirati se kao stabilizacijski, ali i utjecajni faktor", dodaje Cero.
Premijer Mickoski naglašava da će se sredstva povlačiti u fazama, prema konkretnim projektima, a početna tranša iznosi više od dvije milijarde funti. Ipak, ostaje pitanje zašto baš Sjeverna Makedonija.
Geopolitika vakuuma
"Ujedinjeno Kraljevstvo pokušava se ponovno pozicionirati kao jedan od ključnih globalnih aktera, a to čini kroza strateška partnerstva koja često uključuju i financijske koristi", pojašnjava politolog Ivo Ranđelović. "Sjeverna Makedonija se nalazi u svojevrsnom vakuumu – između zasićenja procesom eurointegracija, pasivnosti SAD-a i sve aktivnijeg kineskog kreditiranja."
Keir Starmer | Bloomberg
Velika Britanija u tome vidi priliku. Kroz povoljne zajmove ne samo da oživljava bilateralne odnose, već i osigurava prostor za geopolitičko djelovanje, uključujući mehanizme pritiska u slučaju problema s otplatom. Ranđelović to naziva klasičnom logikom britanske vanjske politike: "Politički račun obično stiže kada zemlja prestane poštovati ugovorne obveze."
Uloga izaslanika
Britanska strategija ne oslanja se samo na financije. Ključnu ulogu imaju i specijalni izaslanici za zapadni Balkan, što je funkcija koja je institucionalizirana nakon Brexita.
Prvi je od 2021. do 2025. bio sir Stuart Peach, bivši predsjedatelj Vojnog odbora NATO-a. Njegov je mandat obilježen fokusom na sigurnosne prijetnje, osobito ruski utjecaj u regiji.
Naslijedila ga je dame Karen Pierce, bivša veleposlanica u SAD-u i predstavnica pri UN-u. Njezin mandat, koji je započeo 2025. godine, usmjeren je na gospodarsku i političku integraciju te pripremu samita zapadnog Balkana koji će se ove jeseni održati u Londonu.
Povratak utjecaja
"Iako se britanska želja za jačanjem gospodarstva kroz kreditiranje drugih zemalja ne može odvojiti od političkog interesa, srž tog sporazuma je pozicioniranje službenog Londona u novom globalnom poretku", ističe Ranđelović.
Za zemlju poput Sjeverne Makedonije, koja nema izlaz na more i jaku industrijsku bazu, takva je ponuda gotovo bez alternative. Upravo u tome leži ključna razlika: Velika Britanija ne čeka europski konsenzus, ona djeluje bilateralno, brzo i ciljno.
"London je iskoristio prostor koji su ostavili SAD i pasivna Europska unija, ne samo kroz politički angažman, već i snažan financijski interes", izjavio je za Bloomberg Adriju politički analitičar Adnan Huskić.
Prema njegovim riječima, regija postaje jedno od ključnih područja na kojima London želi graditi svoj međunarodni profil u postbreksitovskom razdoblju. "Za Britaniju je zapadni Balkan danas vjerojatno jedna od najuspješnijih priča njene vanjske politike."
Šira slika
Istovremeno, EU šalje signale o mogućem ekonomskom povezivanju s Velikom Britanijom do 2030. godine kroz jedinstveno tržište, ali kako Cero zaključuje, to zasad djeluje više kao politička fantazija nego konkretna strategija.
Britanski angažman na Balkanu, unatoč Brexitu, ima dvostruki značaj: doprinosi stabilizaciji regije, ali i pokazuje novu, fleksibilniju i odlučniju britansku diplomaciju.
"Svaka konstruktivna prisutnost Zapada, osobito u trenucima kada je europska integracija usporena, ima težinu. To bi mogla biti nova faza britanske vanjske politike: samostalna, prilagodljiva i spremna investirati ondje gdje vidi strateški interes", zaključuje Cero.
U svijetu u kojem EU gubi zamah, a SAD se povlači, London očito ne planira stajati po strani. Za razliku od Bruxellesa, djeluje sada.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...