Meloni i Trump: Saveznici u nastajanju ili privremena romansa?

"Da!", oduševljeno je odgovorio američki predsjednik Donald Trump kad su ga novinari, još prije inauguracije, upitali je li spreman surađivati s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni. Naklonost između lidera obostrana je, budući da je Meloni, za razliku od drugih europskih čelnika, zauzela pomirljiviji ton prema Trumpovim oštrim kritikama na račun Europske unije, njezine ekonomske i trgovinske politike, sigurnosnih pitanja, kao i u vezi s najosjetljivijom temom u transatlantskim odnosima – carina i obrambenih izdataka u kontekstu rata u Ukrajini.

Nakon Trumpove pobjede, premijerka je na mreži X napisala da je njegovo predsjedništvo "vrijedna dobit za SAD i Italiju", čime je rekla sve. Tijekom današnjeg posjeta Bijeloj kući, za koji lobira još od siječnja, pokušat će laskanje zamijeniti konkretnim rezultatima – ukidanjem uzajamnih carina. Bit će zanimljivo vidjeti što će proizaći iz sastanka s Trumpom i potom sljedeći dan, kada će u rimskoj palači Chigi ugostiti i njegovog zamjenika, potpredsjednika Jamesa Davida Vancea.

Iako brojni europski lideri negoduju zbog posebnog statusa koji konzervativna talijanska političarka ima u očima šefa najjačeg svjetskog gospodarstva (mnogi bi rekli da ga je samoinicijativno prisvojila), bilateralna veza mogla bi biti nepredviđeni adut za EU u pokušaju da izbjegne najavljene recipročne američke carine i povlačenje američkog sigurnosnog kišobrana. Kemija između Trumpa i Meloni, prema mišljenju naših sugovornika, mogla bi biti slamka spasa za EU pred američkim carinskim tsunamijem.

Kad Italija govori uime EU-a

"Jačanje uloge Italije zanimljivo je jer ona nikada nije imala veću težinu u europskoj integraciji poput Njemačke ili Francuske", kaže predavačica europske politike s Katedre za međunarodne odnose Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani Ana Bojinović Fenko. Najveći izazov u odnosu s Trumpom je njegova potpuna neozbiljnost, smatra: "On je poput djeteta na fakultetu koje tvrdi da ima najveću lopaticu i kanticu, zato je važno da netko s njim komunicira bez da mu to osporava", slikovito pojašnjava što Meloni očekuje.

Dvojac je, prema Trumpovim riječima, imao i dulji razgovor u četiri oka na ceremoniji otvaranja obnovljene katedrale Notre Dame, a američki je predsjednik tada Meloni opisao kao "fantastičnu ženu". Bila je i jedina europska liderica prisutna na njegovoj inauguraciji. "Ne treba zanemariti činjenicu da će se s njim pregovarati žena, koliko god to zvučalo grozno, to je prema Trumpovim shvaćanjima prednost", naglašava.

Premijerka njeguje dobre odnose i s Trumpovim bliskim savjetnikom Elonom Muskom, s kojim već duže vrijeme pregovara o ugovoru vrijednom 1,5 milijardi eura za korištenje satelitskog sustava SpaceX-a. I o njemu je govorila biranim riječima, nazivajući ga "briljantnim čovjekom". Prema nekim informacijama, nije isključeno ni da će se tijekom posjeta nastaviti ti pregovori, koji su u međuvremenu bili zamrznuti.

"Meloni očito može djelovati na Trumpovoj razini, dok EU jednostavno nema alate za suprotstaviti se takvim stavovima, jer se oslanja na multilateralizam i stručne stavove", smatra predavačica.

Trump i Meloni, prema mišljenju predavača i ekonomista Anže Burgera, predstavljaju drugačiji pristup: "Povjerenje u međunarodne institucije urušilo se, one su sve češće u sukobu s postojećim ili rastućim velesilama".

Tu su i unutarnjopolitička nestabilnost u Francuskoj te gospodarska stagnacija u Njemačkoj s jedne strane te ideološka nekompatibilnost Pariza i Berlina s Trumpovim Washingtonom s druge strane. Upravo bi Italija mogla popuniti tu prazninu, objašnjava stručnjakinja. I to nije loše – Trump, uza sve rizike koje donosi, predstavlja i priliku za EU. "Teško je zamisliti da neka socijaldemokratska vlada uspješno vodi dijalog s liderom poput Trumpa", objašnjava bliskost Meloni i Trumpa te nekompatibilnost Njemačke i Francuske s američkom administracijom.

Burger dodatno objašnjava širi kontekst preustroja svjetskog poretka, gdje "unipolarni svijet postaje multipolarni", pa lideri Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva postaju nemoćni i irelevantni u aktualnom neovestfalskom sustavu. Zbližavanje Italije i SAD-a predstavlja kao prijelaz s liberalnog na realistički međunarodni poredak. "Trump i Meloni predstavnici su novog sustava koji se temelji na tvrdoj moći umjesto idealima, na pragmatizmu umjesto pravnim normama te na nacionalizmu umjesto globalizmu prošlih desetljeća", smatra.

Bojinović Fenko: 'Melonino samostalno djelovanje nije sporno'

No nije li Melonina samostalna inicijativa u suprotnosti s ciljem EU-a da se Trumpovoj carinskoj i sigurnosnoj politici, koja je EU gurnula na rub, suprotstavi jedinstveno? Neki europski lideri, posebice francuski predsjednik Emmanuel Macron, upozoravaju da je Trumpov cilj podijeliti EU u carinskom ratu i prisiliti države da s američkom administracijom pregovaraju odvojeno, bilateralno, baš kao što sada u SAD-u radi Meloni.

Posebno sumnjičav prema posjetu je Pariz, nakon što je Meloni razočarala europske saveznike svojim tihim odbijanjem plana za zajedničko naoružavanje EU-a, u trenutku kad je Trump započeo pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini.

Francuski ministar industrije Marc Ferracci komentirao je posjet riječima: "Europa mora ostati jedinstvena." "Mislim da to nije loše jer je važno da sugovornik zagovara vrijednosti EU-a, čak i ako ima konzervativna politička uvjerenja", odgovara sugovornica.

 

Očito je da su i u Europskoj komisiji svjesni da je bilo kakav dijalog bolji ni od kakvog, kao što je trenutno slučaj u odnosima SAD-a i Kine. Politico navodi da su Meloni i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen usuglasile stavove oko carina prije sastanka. Pozitivni signali dolaze i iz Njemačke, gdje je predstavnik vladajućih Kršćanskih demokrata izjavio kako "talijanska premijerka ima dobre odnose s američkim predsjednikom Trumpom koje sada može iskoristiti u korist Europe".

"U EU vrijedi pravilo da može nastupati jedinstveno samo kada može proizvesti jedinstven glas, što trenutno nije slučaj zbog nedostatka unutarnjih kapaciteta i vanjskih okolnosti", pojašnjava Ana Bojinović Fenko.

Hočevar: 'Osobna kemija je prednost'

Unatoč sinergijama između čelnika, Bojinović Fenko smatra da postoje ograničenja u tome što premijerka stvarno može postići u Ovalnom uredu. Cilj su uzajamne nulte carine, koje Von der Leyen nudi Trumpu od početka carinskog rata. Time bi EU utro put prema sporazumu o slobodnoj trgovini s SAD-om i vješto se izvukao iz bespomoćne pozicije u kojoj se našao nakon Trumpovih komentara da je Unija stvorena kako bi naštetila SAD-u. No to je za Meloni ozbiljna prepreka, objašnjava predavačica.

"Izdvojila bih da je udio američkog BDP-a u G-7 trenutačno veći od 50 posto, više nego u Trumpovu prvom mandatu, što dodatno otežava poziciju Meloni i EU-a", navodi. Uspjeh bi bio ako bi Trump prestao s uplitanjem u unutarnja pitanja EU-a, to je minimalni kriterij uspjeha, dodaje.

Nešto je optimističniji poznavatelj Italije i bivši dopisnik Dela iz Rima Tone Hočevar, koji smatra da "Meloni računa na to da će njihov dobar osobni odnos biti dovoljan za proboj u carinskim pregovorima". Po njegovoj procjeni, premijerka će biti uspješna, slično kao i kod angažmana SAD-a za puštanje novinarke Cecilie Sale prošle zime. "Iako dobra kemija u politici uvijek ima konkretan utjecaj, nije sigurno da će Meloni uspjeti jer je Trump nepredvidiv i nemoguće je predvidjeti što će ga pecnuti", smatra stručnjak.

Na kocki je mnogo i za Italiju, kaže Hočevar, jer je Italija, gledano kroz prizmu trgovine, pod pritiskom. Trgovinski suficit s SAD-om iznosi gotovo 40 milijardi eura, čime je treći najveći u EU-u, odmah nakon Njemačke i Irske. Hrvatski prekomorski susjed u SAD najviše izvozi strojeve, farmaceutske proizvode, vozila, modu te prehrambene proizvode i pića.

Zato ne čudi da je Meloni pod pritiskom talijanskih izvoznika da ih zaštiti od Trumpovih carina. Ključno pitanje je što će zauzvrat tražiti transakcijski Trump. Stručnjaci smatraju da će na stolu biti povećanje uvoza američkog ukapljenog prirodnog plina i povećanje obrambenih izdataka, koji trenutno stagniraju na oko 1,5 posto.