Može li Kongres zaustaviti Trumpove carine?

Dok političari, gospodarstvenici i investitori diljem svijeta pokušavaju pronaći strategiju za suočavanje s carinama u rasponu od 10 do više od 50 posto na robu koja ulazi na američko tržište, Trumpov "carinski uragan" mogao bi u vrtlog političke i gospodarske nestabilnosti uvući i samog bivšeg predsjednika i njegovu administraciju. 

Sve češće se govori o gubicima, ne samo za američke građane i gospodarstvo, već i za Republikansku stranku, što carine čini ključnom temom unutarnje politike SAD-a.

Šefovi investicijskih fondova tablicu s carinama, koju je Trump predstavio prošloga tjedna, nazivaju "grafikonom smrti". Utjecajni republikanski senatori upozoravaju da bi carinske mjere mogle uzrokovati "političko krvoproliće" na parlamentarnim izborima 2026.

Osim toga, čak se i dosad Trumpu odana republikanska većina u Zastupničkom domu i Senatu američkog Kongresa počela topiti jer su pojedini republikanski senatori i zastupnici pristali podržati rezolucije i prijedloge zakona kojima je cilj ukinuti carine ili prenijeti konačnu odluku o njihovu uvođenju na Kongres SAD-a.

Ograničavanje predsjedničkih ovlasti

Kako bi proglasio, kako je rekao, "deklaraciju gospodarske neovisnosti", Trump se pozvao na predsjedničke ovlasti u izvanrednim ekonomskim situacijama, koje predviđa zakon iz 1977. godine, a koji se tada koristio za sankcioniranje država koje krše ljudska prava. Međutim, prošloga tjedna dio kongresnika i senatora krenuo je u borbu protiv tih predsjedničkih ovlasti.

Privremeni predsjedatelj Senata, republikanac Chuck Grassley, i demokratska senatorica Maria Cantwell predložili su zakon koji bi zahtijevao da predsjednik 48 sati prije uvođenja carina obavijesti Kongres, a Kongres bi morao ratificirati svaku novu carinu u roku od 60 dana ili bi uredba predsjednika izgubila pravnu snagu. Sličan je mehanizam 1973. godine uveden za ograničavanje predsjedničkih ovlasti kod slanja američkih vojnika u oružane sukobe.

Nekoliko sati nakon Trumpove objave "deklaracije gospodarske neovisnosti", Senat je izglasao prijedlog za ukidanje dijela carina koje su prošlog mjeseca nametnute Kanadi, a prijedlog su podržala i četiri republikanca.

Iako republikanci kontroliraju oba doma Kongresa, američki komentatori procjenjuju da Trumpov paket carina ne bi prošao ni u jednom domu kad bi se o njemu moralo glasovati.

S druge strane, malo je vjerojatno da bi prijedlozi o Kanadi i predsjedničkim ovlastima prikupili dovoljan broj republikanskih glasova da nadjačaju Trumpov veto. Iako su republikanci tradicionalno tržišno orijentirani, ni tijekom predsjedničke kampanje 2024. nisu se suprotstavljali Trumpu, koji je tada izjavio da je carina "najljepša riječ".

Bloomberg

Tijekom posljednja dva i pol mjeseca drugog mandata, Trump je SAD-om de facto upravljao gotovo isključivo predsjedničkim uredbama, za razliku od prvog mandata, kada je nastojao djelovati kroz uobičajene institucionalne kanale, surađujući s većinama u obama domovima Kongresa u izradi zakonskih prijedloga i postizanju političkog konsenzusa.

"Ako bi Kongres zakomplicirao proces uvođenja i prilagodbe carina jer bi zastupnici morali potpisati sve izmjene, gospodarstvo bi steklo mjeru sigurnosti koja je ključna za poticanje ulaganja", navodi Washington Post u uredničkom komentaru. "Obje političke strane godinama su slobodnu trgovinu uzimale zdravo za gotovo i nisu se trudile uvjeriti radničku klasu, koja se često osjećala kao gubitnik u suvremenom gospodarstvu, da zapravo ima koristi od trgovinskih sporazuma koji se sada ukidaju. Carine su porezi koje plaćaju uvoznici i potrošači. One stvaraju nestašicu i povećavaju cijene. To nije teško shvatiti i izravno utječe na to koliko obitelji mogu priuštiti robu i namirnice."

Cruz: Carine bi mogle biti 'užasne za Ameriku'

Najveći politički udarac za Trumpa bio je istup utjecajnog republikanca i predsjednika Senatskog odbora za trgovinu Teda Cruza. Iako nije podržao rezoluciju za zaustavljanje carina prema Kanadi niti sudjelovao u izradi zakonskog prijedloga koji bi Kongresu dao završnu riječ o carinama, Cruz, koji sebe naziva "najvećim Trumpovim pristašom" u Senatu, otvoreno je upozorio na velike rizike za američko gospodarstvo, automobilsku industriju, cijene za potrošače i političku budućnost Republikanske stranke na izborima na polovici predsjedničkog mandata.

"Vidim mnoge republikance kako refleksno brane sve što Bijela kuća radi", rekao je Cruz u svom podcastu Verdict, upozorivši da bi carine mogle "štetiti poslovima i nanijeti štetu Americi" te da bi mogle dovesti do najvećeg povećanja poreza u "dugo, dugo vremena".

Ted Cruz | Bloomberg

Cruz je dodao kako je razgovarao s jednim od predstavnika "velike trojke" američkih proizvođača automobila, GM-a, Forda i Chryslera, koji mu je rekao da bi carine mogle povećati prosječnu cijenu automobila za 4,5 tisuća dolara. Iako bi učinci bili odgođeni zbog problema u lancu opskrbe, mogli bi se osjetiti već u lipnju.

"Taj američki proizvođač rekao mi je da vjeruju kako bi strane automobilske kompanije imale veću korist od tih carina nego domaće", rekao je Cruz, upozorivši da bi to moglo ozbiljno naštetiti republikancima na izborima sredinom Trumpovog mandata, kada se bira svih 435 članova Zastupničkog doma, 33 od 100 senatora i guverneri u 39 saveznih država. "Ako dođe do recesije, osobito ozbiljne, 2026. bi mogla biti politička katastrofa. Ulog je velik, a negativna strana ogromna."

Američka automobilska industrija strahuje od posljedica Trumpovih carina | Bloomberg

Republikanci s tankom većinom

Cruzovi komentari sugeriraju da bi republikanska podrška Trumpu mogla oslabjeti barem po pitanju carina, čak i među njegovim čvrstim saveznicima, ako se potvrdi da carine nose prevelik politički i ekonomski trošak.

Republikanci imaju tanku većinu u Zastupničkom domu, a povijest pokazuje da stranka na vlasti obično gubi donji dom Kongresa na izborima sredinom predsjedničkog mandata.

U Senatu republikanci trenutačno imaju 53 od 100 mjesta, ali im prijeti gubitak dvaju, dok se nadaju da će zbog umirovljenja nekoliko demokratskih senatora uspjeti zadržati većinu.

Hoće li prosvjedi nešto promijeniti

Proteklog vikenda, kako su izvijestili brojni američki mediji, broj prosvjednika koji su sudjelovali u prosvjedima pod nazivom Hands Off usmjerenima protiv predsjednika Trumpa značajno je porastao. Organizirano je više od 1,4 tisuće prosvjeda diljem SAD-a, ali i u Londonu, Parizu i Berlinu, kao odgovor na ono što pokret naziva "neprijateljskim preuzimanjem vlasti" i napadima na američka prava i slobode.

Prema nekim procjenama, ukupno je prosvjedovalo više od pola milijuna ljudi, što bi bio najveći javni prosvjed protiv Trumpove politike dosad.

Ti su prosvjedi izazvali značajnu pažnju europskih medija. Danski Politiken u njima vidi nadu, navodeći kako "otpor Trumpovoj politici ubrzano raste na mnogim frontovima, kako iznutra tako i izvana".

"I tako treba biti. Što više saginjete glavu nasilnicima poput Trumpa i njegova brutalnog potpredsjednika Jamesa Davida Vancea, to će situacija biti gora. Oni razumiju samo silu. U prvih 75 dana Trump je imao prelaku igru", piše komentator Politikena Marcus Rubin. "No sada su se SAD i ostatak svijeta konačno probudili i uključili u borbu."

Prosvjedi Hands Off protiv politike Donalda Trumpa | Bloomberg

S druge strane, austrijski Kleine Zeitung tvrdi da će prosvjedi malo toga promijeniti, naglašavajući kako im se Trump "samo nasmijao i nastavio s partijom golfa".

"Republikanci imaju većinu u oba doma Kongresa. Sigurnosne službe i vojska su pod njegovom kontrolom. Tko želi stvarne promjene, morat će glasovati protiv njega za dvije godine", piše komentatorica Nina Korna, uz napomenu da se "demokrati još uvijek oporavljaju i nisu iznijeli novu strategiju. Neka Trump nastavi raditi po svome – dosad se pokazao kao svoj najveći neprijatelj".

"Unatoč rekordnim donacijama milijardera, uključujući Elona Muska koji je uložio više od 21 milijun dolara u kampanju konzervativnog kandidata Brada Schimela, birači su rekli 'ne'", rekla je u intervjuu za portugalski Publico. "Pobjeda Crawford pokazuje da američka demokracija, unatoč plutokratskoj dominaciji i normalizaciji 'novca za moć', možda ipak nije tako podložna potkupljivanju kao što smo mislili."

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar