Europska je komisija (EK) objavila niz mjera poput poticanja obnovljivih izvora, uvoza ukapljenog prirodnog plina preko LNG terminala ili jačanja energetske efikasnosti kako bi ostvarila cilj prekida ovisnosti o energentima iz Rusije.
Plan je vrijedan 210 milijardi eura i obuhvaća skraćivanje birokratskih procedura za izgradnju vjetroelektrana ili solarnih elektrana, što bi trebalo dovesti do toga da obnovljivi izvori zadovoljavaju 45 posto energetskih potreba Europske unije do 2030. godine. Dogovorena su i pravila postupanja diljem EU-a u slučaju velikih poremećaja u energetskoj opskrbi.
EU bi htjela smanjiti ovisnost o ruskom plinu za dvije trećine do kraja godine, no to ostaje veliki izazov jer uvoz iz Rusije predstavlja 40 posto potrošnje plina u EU-u.
"Moramo što brže smanjiti ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. To će ubrzati naš europski zeleni program“, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Ipak, u ovome trenutku, najveći se dio strategije fokusira na pronalaženje alternativnih izvora plina. Ukapljeni prirodni plin trebao bi zamijeniti oko 50 milijuna kubičnih metara plina godišnje što je trećina uvoza iz Rusije. Neke afričke zemlje poput Nigerije, Senegala i Angole imaju veliki potencijal za opskrbu EU-a ukapljenim prirodnim plinom, tvrdi EK.
Dogovor o zajedničkom odgovoru na izvanredna energetska stanja podrazumijevao bi ograničavanje cijena plina kako bi se izbjegli nepodnošljivi troškovi ako Rusija bitno smanji plinsku opskrbu.
Za olakšavanje financiranja procesa odvajanja od ruskih fosilnih goriva, EU planira prodati 20 bilijuna eura iz svoje rezerve dozvola emisijskih jedinica ugljičnog dioksida. To bi pojačalo postpandemijska sredstva za gospodarsku otpornost, no stvara rizik da bi tvrtkama zagađivanje okoliša postalo jeftinije.
U okviru novoga plana, EU također namjerava povećati energetsku efikasnost za barem 13 posto u odnosu na dosadašnji plan od devet posto.
.webp){kind=icon}
