Barić: Manji troškovi rezerviranja za nenaplative plasmane pogurale dobit banaka

Banke koje posluju u Hrvatskoj, gledajući apsolutne iznose dobiti, bile su najprofitabilnije među zemljama Adria regije u prvoj polovini ove godine. Neto dobit bankarskog sustava u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci iznosi 407 milijuna eura, što je povećanje od 64 milijuna eura ili 19 posto više nego u istom razdoblju lani.

Analiza Bloomberg Adrije pokazuje da su ovaj skok dobiti domaćih banaka najviše pogurali prihodi od naknada, u promatranom razdoblju popeli su se do 259 milijuna eura, što pokazuje da su banke iskoristile oporavak gospodarske aktivnosti koju uobičajeno prati i veći broj transakcija.

Ipak, Hrvatska je u jednom iznimka. Sa 627 milijuna eura neto kamatnog prihoda također je na vrhu i tog popisa u Adrija regiji. No ujedno je i jedina zemlja koja u šest mjeseci bilježi pad prihoda od kamata, i to za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Naša analiza to pripisuje prvenstveno smanjivanju kamatnih stopa, što dokazuje i najznačajniji pad neto kamatne margine. Ipak, domaće banke visoko su kapitalizirane i otporne na većinu potencijalnih budućih gubitaka, dok upravo zbog značajnog kapitala istovremeno nisu među najboljima po povratu na kapital.

Naš analitičarski tim zaključuje da će u idućoj godini do dvije neto dobit banaka usporiti rast, a potom se i smanjiti, prvenstveno zbog slabljenja ekonomske aktivnosti koja će smanjiti i potražnju za kreditima.

Specifično za hrvatske banke pri tome će biti i smanjenje prihoda od konverzije valuta nakon uvođenja eura.

Profitabilnost i trendove u bankarskom sektoru za Bloomberg Adrija TV komentirao je član uprave Erste & Steiermärkische banka Krešimir Barić.

"Osim prihoda od naknada, postoji još jedna ključna komponenta koja je ključna za ovu godinu, a to su troškovi rezerviranja za nenaplative plasmane. Poznato je da smo u protekle dvije godine imali utjecaj COVID-a i bila je velika neizvjesnost, jedan dio gospodarstva se zaustavio, tvrtke nisu radile, pogotovo uslužne djelatnosti, tako da su banke sukladno tome rezervirale, odnosno morale knjižiti određene troškove rezerviranja prethodnih godina zbog mogućeg rasta nenaplativih plasmana" objasnio je Barić.

U 2022. ti troškovi su značajno niži. To je jedna značajna komponenta koja je pogurala neto dobit banaka u prvoj polovici godine na više razine u odnosu na prošle godine.

"Prihod od transakcijskog poslovanja je prije svega vezan uz oporavak gospodarstva. Prošle godine naše gospodarstvo nije bilo na tim razinama iz rekordne 2019. godine. U 2022. investicijske aktivnosti su osigurale da su banke mogle zabilježiti takav rast prihoda od transakcijskog poslovanja", objasnio je Barić.

U prošloj godini su krediti gospodarstvu, kaže, bili na nuli, dok je građanstvo pokazalo neki rast. Ova godina pokazala je obrnutu sliku – značajan rast financiranja korporativnog sektora.

"Konvergencija Hrvatske je prema monetarnoj uniji i razvoj ekonomije posljednjih godina (…) utjecao da se smanjuje neto kamatni prihod i kamatna marža kompletnog bankarskog sektora. Jedan ključan razlog je pad kamatnih stopa na kredite općenito, a i kamatne stope na depozitima su na povijesnim minimumima", objasnio je.

"Kamatne stope na kredite će zasigurno rasti, i to jedan do 1,5 posto", zaključio je Barić.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar