.webp){kind=icon}
BIZNIS
OpenAI
OpenAI razmatra mogućnost ponuditi izvršnom direktoru Samu Altmanu udio od sedam posto, u sklopu planiranog prijelaza na profitabilno poslovanje. To bi predstavljalo veliki zaokret, a Altman bi prvi put dobio vlasništvo nad start-upom za umjetnu inteligenciju, piše Bloomberg.
Sam Altman (Bloomberg)
Kompanija razmatra mogućnost postati dioničko društvo s javnom odgovornošću, s ciljem ostvarivanja profita i pomaganja društvu, tvrde dobro upućeni izvori. U međuvremenu, tehnička direktorica OpenAI-a Mira Murati objavila je da napušta tvrtku u kojoj je provela šest i pol godina.
EKONOMIJA
OECD
Globalno gospodarstvo nadilazi inflacijsku krizu i nalazi se na putu stabilnog rasta, navodi se u najnovijem izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Ekonomski rast ostao je otporan posljednjih mjeseci, inflacija je nastavila padati, a pokazatelji upućuju na zamah u sektoru usluga, priopćila je organizacija sa sjedištem u Parizu.
Bloomberg
Tako je projekcija globalnog rasta povećana na 3,2 posto za ovu godinu, a isti rast predviđa se i za iduću godinu. Više o projekcijama rasta europskog gospodarstva govorio je glavni ekonomist OECD-a.
POLITIKA
Izrael
Na geopolitičkom planu, SAD, europski saveznici i arapske zemlje predložili su tromjesečno primirje između Izraela i Hezbollaha u Libanonu. Cilj je omogućiti pregovore i spriječiti sveopći rat. "Vrijeme je da se postigne diplomatsko rješenje koje će omogućiti civilima s obje strane granice da se sigurno vrate svojim domovima", stoji u zajedničkom priopćenju objavljenom u srijedu navečer.
Bloomberg Mercury
BURZE
Europa
Terminskim ugovorima na europske dionice jutros se trguje mješovito, uoči obraćanja predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde na konferenciji Europskog odbora za sistemske rizike u Frankfurtu. Europske burze su se u srijedu zacrvenile, pri čemu su najveći pad zabilježili bankarski sektor i automobilske kompanije.
Paneuropski burzovni indeks Stoxx 600 trgovanje je završio s padom od 0,11 posto. Najbolji rezultat među tvrtkama obuhvaćenima ovim indeksom postigle su dionice finske kompanije Valmet Corp., koja se bavi tehnologijama i automatizacijom za različite industrije, s rastom od 11,71 posto.
Bankarski sektor bio je u minusu nakon napetosti i preokreta u procesu preuzimanja njemačke banke Commerzbank od strane talijanskog UniCredita. Indeks Stoxx 600 Banks pao je za 0,73 posto.
Što se tiče cijene nafte, globalna referentna vrijednost nafte brent pala je na 71 dolar po barelu nakon što je Saudijska Arabija najavila moguće povećanje proizvodnje, a istočna i zapadna vlada u Libiji uspjele postići dogovor oko guvernera.
Bloomberg
Dogovor u Libiji znači da će istočna vlada vratiti određenu količinu barela na tržište. Također, još jedan od razloga pada cijene nafte je i predloženo tromjesečno primirje između Izraela i Hezbollaha.
SAD
I terminski ugovori na američke indekse kreću se između dobitaka i gubitaka, nakon što su najnoviji podaci ukazali na pad prodaje novih kuća u Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, zasebno izvješće pokazalo je da su hipotekarne stope padale osam tjedana zaredom, što je potaknulo potražnju za stambenim nekretninama.
Burzovni indeks S&P 500 oslabio je za 0,19 posto, Dow Jones Industrial Average za 0,7 posto, dok je tehnološki Nasdaq 100 uspio zabilježiti rast od 0,14 posto, s Intelom i Nvidijom kao nekim od kompanija koje su ostvarile najbolje rezultate.
Bloomberg
Podsjetimo, Fed je nedavno smanjio kamatne stope za 50 baznih bodova, na raspon od 4,75 do pet posto. Odluku Feda komentirala je i guvernerka Saveznih rezervi Adriana Kugler, navodeći da su moguća dodatna smanjenja ukoliko inflacija nastavi usporavati.
Azija
Što se tiče dionica u azijsko-pacifičkoj regiji, njima se trguje s dobicima, potaknuti rastom dionica tehnoloških kompanija. Djelomično je tome doprinio skok dionica američke kompanije Micron Technology, nakon što su objavili snažne projekcije prihoda.
Na rast azijskih dionica ovoga tjedna utjecale su i nove kineske mjere za oživljavanje gospodarstva. U sklopu novih poticaja, Kina razmatra ubrizgavanje 142 milijarde dolara kapitala u svoje najveće državne banke kako bi povećala njihov kapacitet za pružanje podrške oslabljenoj ekonomiji. To bi bilo prvi put od globalne financijske krize 2008. godine da Peking ulaže kapital u svoje velike banke.
