Fed srezao kamatnu stopu, mirovinci bez fondova, a utrka za dionicama tek se zahuktava

Tjedan na izmaku obilježen je nizom ključnih ekonomskih i političkih događaja koji su potresli domaću i globalnu scenu. Savezne rezerve smanjile su kamatnu stopu za 50 baznih bodova, što je dovelo do rasta dionica i novih rekorda za zlato. Mirovinski fondovi u Hrvatskoj suočavaju se s izazovima zbog novih regulatornih pravila, dok se u Europi bilježe važne promjene, od rasta suficita eurozone do pada povjerenja njemačkih ulagača. Istovremeno, klimatske promjene ponovno su u fokusu zbog ekstremnih kiša koje su izazvale kaos diljem Europe, dok financijski svijet bilježi velike najave otkupa dionica UniCredita i Microsofta.

Krenimo s Fedom. Odluka da smanji kamatnu stopu za 50 baznih bodova izazvala je značajan uzlet na financijskim tržištima. Dionice su zabilježile oštar rast, a zlato je dostiglo nove rekorde, što odražava povjerenje investitora u fleksibilniju monetarnu politiku. Smanjenje kamatnih stopa može olakšati zaduživanje i potaknuti potrošnju, ali također postavlja pitanja o inflacijskim pritiscima i mogućim posljedicama dugoročne ekonomske stabilnosti.

Mirovinski fondovi prolaze kroz poprilično bizarno razdoblje. Od početka 2024. godine, ti fondovi obvezni su dio svoje imovine uložiti u alternativne investicijske fondove, no problem nastaje jer ti fondovi još nisu uspostavljeni. Ta situacija postavlja pitanja o mogućnosti fondova da ispune regulatorne zahtjeve bez povećanja rizika za buduće umirovljenike. Ulaganje u fondove koji trenutno ne postoje stvara dodatne izazove, a čini se da se regulatorne promjene uvode s ciljem dugoročne diversifikacije i povećanja prinosa.

Što se politike tiče, burno je bilo u SAD-u i Velikoj Britaniji. Donald Trump ponovno je bio žrtva navodnog pokušaja atentata. Incident se dogodio u njegovom odmaralištu u Mar-a-Lagu na Floridi dok je igrao golf. Srećom, sigurnosne službe su brzo reagirale te je incident prošao bez ozlijeđenih.

S druge strane bare, Keir Starmer, vođa britanske Laburističke stranke, našao se u središtu istrage zbog neprijavljenih skupocjenih poklona. Ta situacija mogla bi ugroziti njegovu političku karijeru uoči nadolazećih izbora, posebno zbog pitanja o transparentnosti među političarima.

Europska politička scena također je doživjela važne promjene jer je Ursula von der Leyen predstavila novi sastav Europske komisije. Prema objavljenim informacijama, EK bi sada trebao imati samo dvije izvršne razine: izvršne potpredsjednike i povjerenike. Prethodni sastav uključivao je i razinu potpredsjednika. Prema prijedlogu, povjerenica iz Hrvatske Dubravka Šuica, koja je u dosadašnjem sastavu bila potpredsjednica Komisije i povjerenica za demokraciju i demografiju, sada će biti zadužena za Mediteran.

Dubravka Šuica | Bloomberg Adria

Na financijskom planu, UniCredit i Microsoft najavili su velike programe otkupa vlastitih dionica. UniCredit je najavio otkup vrijedan 1,7 milijardi eura, što je dio njihove šire strategije za povećanje vrijednosti dioničara u ovim neizvjesnim ekonomskim vremenima. Otkupi dionica postali su popularna metoda povećanja povjerenja među investitorima, a taj trend postaje sve prisutniji i u Hrvatskoj, gdje i lokalni menadžeri i dioničari sve više prihvaćaju tu praksu.

Microsoft je s druge strane najavio otkup dionica vrijedan čak 60 milijardi dolara, zamjenjujući sličan program iz 2021. godine, čime se potvrđuje važnost tog mehanizma u održavanju stabilnosti cijene dionica.

Njemačka je proširila sigurnosne kontrole na granicama kako bi se smanjio priljev ilegalnih migranata, dok Europska unija uskoro uvodi sustav ulaska i izlaska (EES), za koji je uloženo 480 milijuna eura. Taj sustav trebao bi pojačati kontrolu migracijskih tijekova i povećati sigurnost unutar Schengena, čime se nastoji ubrzati prelazak granica i povećati učinkovitost upravljanja migracijama.

Njemačka je proširila kontrole na granicama | Bloomberg

S druge strane, europska ekonomija bilježi pozitivne pomake. Suficit eurozone utrostručio se u srpnju 2024. godine, ponajviše zahvaljujući povećanju izvoza i smanjenju cijena energenata. No usprkos tim pozitivnim pokazateljima, troškovi rada u Hrvatskoj rastu trostruko brže od prosjeka EU-a, ponajviše zbog povećanja plaća u javnom sektoru. To stvara dodatni pritisak na privatni sektor koji se suočava s izazovima održavanja konkurentnosti.

Istodobno, povjerenje njemačkih ulagača značajno je palo, što je posljedica slabijih gospodarskih pokazatelja i pesimističnih prognoza za budući rast Njemačke. Građevinski sektor u Hrvatskoj međutim bilježi stabilan rast. Unatoč očekivanjima o padu, u prvih sedam mjeseci ove godine izdano je pet posto više građevinskih dozvola u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što ukazuje na otpornost sektora usprkos rastućim cijenama materijala i radne snage.

Inflacija ostaje goruće pitanje u Hrvatskoj i Europi. Prema DZS-u, inflacija u Hrvatskoj u kolovozu iznosila je 1,8 posto, dok podaci Eurostata sugeriraju blage razlike zbog različitih metodologija. Inflacija u eurozoni također je usporila na 2,2 posto, no sektor usluga i dalje predstavlja izazov, zbog kontinuiranog rasta cijena u tom segmentu.

Narodni trezorski zapisi i dalje su izuzetno popularni među investitorima. U posljednjem ciklusu upisano je ukupno 426,8 milijuna eura, a država je ponudila tromjesečne zapise s nominalnim prinosom od 3,55 posto.

Ekstremne klimatske promjene ponovno su u fokusu, budući da poplave u središnjoj Europi uzrokuju štete koje se procjenjuju u milijardama eura. Hrvatska se priprema na moguće poplave, dok se osiguravatelji u pogođenim područjima suočavaju s velikim financijskim pritiscima zbog ogromnih iznosa odšteta.

Bloomberg

Hrvatski startup Turneo osigurao je investiciju od dva milijuna eura od poznatog američkog fonda Bessemer Venture Partners, čime je dobio značajnu priliku za daljnji razvoj i širenje na međunarodnim tržištima.

Slovenski fond također pokazuje ambiciozne planove, ulažući značajna sredstva u tvrtku Solvis, specijaliziranu za solarne panele. Naime, krajem lipnja Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je slovenskom investicijskom fondu Advance Capital Partners stjecanje 60 posto vlasničkog udjela u hrvatskom proizvođaču solarnih panela varaždinskom Solvisu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar