Ekonomska jesen u Hrvatskoj započela je bujicom objava i novih informacija, a pažnju gospodarske javnosti najviše su zaokupile vijesti o brojnim investicijama, ulaganjima i vlasničkim preslaganjima, kao i najava poreza na nekretnine. Dugo vruće ljeto činilo se idealnim za uživanje i odmor, ali vijesti o sklopljenim ugovorima i sporazumima koje su isplivale posljednjih dana sugeriraju da su lokalni i regionalni biznismeni itekako bili zaposleni. Vlast im se priključila recikliranim idejama, ali i to je bilo dovoljno za dodatno kovitlanje jesenske atmosfere u domaćoj ekonomiji.
Pa krenimo. Prva reciklirana ideja su narodni trezorski zapisi čiji je upis krenuo početkom tjedna. Građani mogu interes iskazati do ponedjeljka nakon čega će priliku dobiti i institucionalni investitori. Država se nada prikupiti 250 milijuna eura, samo izdanje zapisa očekuje se krajem idućeg tjedna, a vrijednosnice će nositi prinos od 3,55 posto.
Druga reciklirana ideja koja je podigla puno više prašine na gradilištu pod imenom Hrvatska je obnovljena ideja o uvođenju poreza na nekretnine. Način na koji se ovog puta priča o porezu daje naslutiti da su vlasti malo odlučnije u tom pokušaju, no i dalje nedostaje jako puno konkretnih informacija o tome kako će taj porez na kraju izgledati, od koga će se točno naplaćivati i, najvažnije, koliko. U Vladi tvrde kako bi dodatno oporezivanje trebalo dovesti do pada cijena nekretnina i najamnina, odnosno omogućiti priuštivo stanovanje.
Ivan Odrčić, voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji, primjećuje kako bi izostanak progresivnosti poreza mogao rezultirati u izostanku pada cijena stanova na tržištu.
Vlada Andreja Plenkovića opet najavljuje porez na nekretnine | Hina/Zvonimir Kuhtić
Općenito, na domaćem tržištu nekretnina vidljivo je usporavanje. Prema Pregledu tržišta nekretnina lani je broj transakcija porastao za tek 0,2 posto. Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb, za Bloomberg Adriju objasnila je kako su tržište nekretnina i cijene u pravilu jako inertne te im treba vremena kako bi reagirale na događaje kao što je pad potražnje. To sugeriraju i svježi podaci o kretanju cijena novih stanova koji su u prvom polugodištu poskupili za dodatnih 4,3 posto u odnosu na drugo polugodište prošle godine. Kvadratni metar novog stana u Zagrebu dosegnuo je u prosjeku 2.830 eura, a u cijeloj državi 2.377 eura.
Najavljeni porez na nekretnine nije bila jedina novost hrvatskih vlasti koja će financijski opteretiti građane. Krajem prošlog tjedna premijer Andrej Plenković najavio je i poskupljenje struje i plina za 10 posto. Poskupljenje će ići u dvama valovima, u studenom i početkom iduće godine.
Uspješna sezona
Barem nekakva utjeha mogu biti podaci o turističkoj sezoni koja se opet može proglasiti uspješnom. U prvih osam mjeseci stiglo je tri posto više turista koji su ostvarili jedan posto više noćenja, pokazuju podaci sustava eVisitor za prvih osam mjeseci. No čelnici turističkih udruga upozoravaju kako brojanje gostiju nema smisla i kako se fokus treba prebaciti na nešto drugo poput viška apartmana i sličnih smještajnih kapaciteta. Nautički turizam, iako je hrvatska obala nesumnjivo vrlo privlačna upravo za taj oblik ugostiteljstva, kašljuca i u njemu je, usprkos velikom broju tvrtki i brodova, ostvareno tek tri posto ukupnih turističkih noćenja.
Turizam, bez sumnje, pridonosi domaćoj ekonomskoj aktivnosti. Analitički tim Bloomberg Adrije procjenjuje kako bismo ove godine mogli ostvariti realni rast bruto domaćeg proizvoda od 3,5 posto, kao i susjedna Srbija. Hrvatska bi se tako nastavila izdvajati od većeg broja država članica Europske unije gdje je ekonomska aktivnost puno suzdržanija.
Turistička sezona bila je uspješna | Zvonko Kucelin/Hina
Domaću gospodarsku aktivnost uz turizam potiču i drugi sektori iz kojih je ovih dana došao niz informacija o investicijama. Toyota Industries Corporation i osječka kompanija Gideon potpisali su strateški investicijski sporazum za razvoj i proizvodnju novih automatiziranih rješenja, objavile su obje kompanije krajem prošlog tjedna. Bosqar Invest, odnosno bivša Meritus ulaganja, od slovenskih je regulatora dobio dozvolu za akviziciju tamošnje poljoprivredno-prehrambene kompanije Panvita.
Iz finske tvrtke Bluetech priopćili su kako su s hrvatskim brodogradilištem Brodosplit potpisali ugovor za osnovni dizajn luksuznog rezidencijalnog kruzera pod nazivom Narrative koji bi Brodosplit trebao graditi za američki Storylines. Slovenski Vesna DeepTech venture capital fond je s hrvatskom tvrtkom Legit sklopio ugovor vrijedan 650 tisuća eura.
Adria Dental grupa nastavlja sa širenjem te je preuzela poznatu kliniku u Rijeci, a centar za istraživanje i razvoj u Zagrebu kojim upravlja Xellia Pharmaceuticals dobio je novog vlasnika kroz preuzimanje krovne kompanije. Novi vlasnik je Hikma Pharmaceuticals. Preslagivanja među vlasnicima mogu se očekivati i u građevinskom sektoru. Križevački Radnik dao je ponude za preuzimanje dionica Vodoprivrede Karlovac te tvrtke Karašica-Vučica.
Petrokemijska previranja
Vlasničko-investicijskim previranjima tu nije kraj. Iz kutinske Petrokemije pozvali su na glavnu skupštinu na kojoj bi se konačno trebalo riješiti sporno pitanje oko kontrolnog paketa koji je država, čini se, izgubila proljetos kad je turski vlasnik dokapitalizirao kompaniju. Očekuje se da će nakon skupštine država i njene tvrtke ponovo kontrolirati 25 posto dionica Petrokemije.
Pitanje vlasnika i dalje je neizvjesno kad se radi o trgovačkom lancu Studenac koji su poljski investitori proteklih godina znatno povećali akvizicijama manjih trgovačkih kompanija. Predstavnici Enterprise Investorsa ovog tjedna nisu bili rječiti oko detalja koji se tiču budućnosti Studenca, ali su najavili novu akviziciju, i to u hrvatskom tehnološkom sektoru. Novi vlasnici Studenca, tko god oni mogli jednog dana biti, neće u ruke dobiti samo trgovine u Hrvatskoj, već i u Sloveniji čiji su regulatori Studencu odobrili preuzimanje tamošnjeg lanca Kea.
Njemački kancelar Olaf Scholz | Bloomberg
I dok sve pršti od poslovne aktivnosti u Hrvatskoj i regiji, poslovični motor europske ekonomije Njemačka nastavlja poskakivati i zastajkivati. Parlament u Berlinu je ovog tjedna odobrio paket pomoći za poznato brodogradilište Meyer Werft koje se suočava s financijskim poteškoćama. Problematična je i situacija u legendarnom njemačkom automobilskom sektoru. Iz Volkswagena, najvećeg europskog proizvođača automobila, stižu informacije kako je kompanija spremna ukinuti 30-godišnji sporazum o zabrani otpuštanja radnika, čime riskira ozbiljan sukob sa sindikatima.
Slične neugodne vijesti koje svjedoče o izazovima u automobilskoj industriji stigle su i s Dalekog istoka. Japanska Honda objavila je kako će obustaviti proizvodnju u trima tvornicama u Kini i smanjiti broj radnih mjesta. Izazovi poslovanja nisu mimoišli niti američke tehnološke divove. Google i Apple izgubili su u sporovima protiv Europske komisije nakon što je najviši sud Europske unije potvrdio ranije odluke, što će te dvije kompanije zajednički stajati više od deset milijardi eura.
Debata Kamale Harris i Donalda Trumpa izazvala je veliku pažnju političke javnosti | Bloomberg
Sporenja nije nedostajalo niti u dugoočekivanoj televizijskoj debati u kojoj su sučelice stali američki kandidati za predsjedničke izbore Kamala Harris i Donald Trump. Tijekom debate Trump je, između ostalog, dva puta odbio reći nada li se da će Ukrajina pobijediti u ratu s Rusijom, a nakon debate optužio je moderatore debate na pristranost. Debata je očekivano odjeknula u američkoj javnosti, a svoju potporu Harris dala je popularna pjevačica Taylor Swift.
Rezultati izbora u studenom zasigurno će imati važne posljedice po politiku zelene tranzicije u najvećoj svjetskoj ekonomiji. Da se u Hrvatskoj ne čeka po tom pitanju, pokazuje i vijest kako bi se u slanom akviferu, u mjestu Bockovcu kraj Donjeg Miholjca, trebao skladištiti ugljik dioksid (CO₂), najvjerojatnije iz obližnjih cementara u Hrvatskoj i Mađarskoj.
Cementiranje suradnje
I dok se tom viješću cementiraju temelji dobre suradnje preko sjeverne hrvatske granice, informacija o tome da je MOL dogovorio nastavak uvoza ruske nafte znači kako mađarska naftna kompanija neće angažirati Jadranski naftovod kao što se to možda moglo očekivati nakon što je Ukrajina postrožila sankcije ruskom Lukoilu. Potencijalna suradnja MOL-a i Janafa je ranije ove godine podigla napetosti na političkoj liniji Zagreb–Budimpešta.
S druge strane, napetost na liniji Zagreb–Ljubljana barem je simbolično smanjena u financijskom sektoru. Nova ljubljanska banka (NLB) nije uspjela preuzeti Addiko banku, što bi obnovilo pitanje prihvatljivosti poslovanja NLB-a i na hrvatskom bankovnom tržištu. No slovenska banka je ponovo prisutna u Hrvatskoj kroz preuzimanje lizing kompanije. Prvi čovjek NLB-a Blaž Brodnjak smatra kako nije nužno da NLB preuzme banku u Hrvatskoj. "Veliku priliku vidim nakon referenduma o drugom bloku Nuklearne elektrane Krško. U tom projektu sudjeluju obje zemlje, a trebat će i veliko financiranje", izjavio je.
Poljoprivrednici u EU-u pobunili su se protiv Uredbe o obnovi prirode | Bloomberg
Dobra prekogranična suradnja u Europskoj uniji vrlo je važna za ugled te političko-gospodarske zajednice gdje čak i protivljenje novoj regulativi potiče zajedništvo. Hrvatski poljoprivrednici odlučili su se pridružiti kolegama iz drugih zemalja članica koji su ranije ove godine prosvjedima pokazali kako smatraju da se zelena tranzicija prelama preko njihovih leđa. Sredinom kolovoza na snagu je stupila Uredba o obnovi prirode, a poljoprivrednici smatraju kako će im mjere predviđene Uredom ograničavati poslovanje i donijeti veće troškove i administrativni teret. Uredbom se cilja već do kraja ovoga desetljeća obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a.
Reakcije će se, baš kao i na hrvatski porez na nekretnine, zasigurno nastaviti i u budućnosti. Hoće li imati efekta na političke odluke kojima se kroje ekonomija i svakodnevni život, opet kao i kod hrvatskog poreza na nekretnine, tek ćemo vidjeti. U međuvremenu se možda treba nadati nastavku poslovne aktivnosti, investicija, sporazuma i dogovora. Pa dok potraje.
.webp){kind=icon}
