.webp){kind=icon}
Sredina je ljeta, vrhunac sezone godišnjih odmora i borbi ručnicima za mjesto na plaži te je jednostavno nemoguće pobjeći od turističkih vijesti i brojki. Hrvatska turistička zajednica (HTZ) nedavno je objavila kako je u prvih sedam mjeseci zabilježeno tri posto više dolazaka i jedan posto više noćenja nego lani. Naizgled ohrabrujuće brojke ipak mogu razočarati jer detaljniji pogled otkriva solidan i pomalo zabrinjavajući izostanak njemačkih gostiju koji su inače vodeći po broju ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U prvih sedam mjeseci ostvarili su sedam posto manje dolazaka i osam posto manje noćenja.
Manje turista, istina, može značiti i manje turističkih gužvi, što bi mogla biti i pozitivna promjena, posebno za sve veći broj destinacija koje se na razne načine pokušavaju boriti protiv prekomjernog turizma. U nizu rješenja koja se pokušavaju primijeniti diljem Europe i svijeta nalaze se nagrađivanje turista i aplikacije za njihovo preusmjeravanje k manje poznatim znamenitostima.
Turizam u Hrvatskoj jedan je od glavnih zamašnjaka domaćeg gospodarstva u kojem dominiraju privatnici, pokazuju ovih dana objavljeni podaci Financijske agencije. Lani su kompanije u privatnom sektoru ostvarile 138,1 milijardu eura prihoda, a u njima je bilo zaposleno blizu 900 tisuća ljudi. Tvrtke u državnom vlasništvu zapošljavale su tek desetinu tog broja i lani imale prihod od 13,5 milijardi eura.
Bez obzira na tip vlasništva, podaci o proizvodnji sladoleda u Europskoj uniji i Hrvatskoj pokazuju kako to možda ne bi bio loš odabir za novi poduzetnički pothvat jer, pomalo iznenađujuće, usprkos rastu temperatura iz godine u godinu u Uniji i Hrvatskoj proizvodnja sladoleda se smanjuje. Eurostatove brojke pokazuju kako je na razini Unije lani proizvodnja smanjena za 1,4 posto, a u Hrvatskoj čak 20 posto.
Uz proizvodnju sladoleda poduzetnički duh pokazuje kako se najnovije tehnologije mogu koristiti za rješenje dugogodišnjih problema. Gospićka kompanija je počela koristiti dronove za borbu protiv komaraca u Slavoniji i prvi rezultati su ohrabrujući.
U OPEC-u su okupljeni veliki izvoznici nafte | Andrey Rudakov/Bloomberg
I dok je široka primjena dronova relativno nova djelatnost, postoje i one koje su uhodane odavno, i to toliko da su postale dio temelja globalnog gospodarstva. Proizvodnja nafte i derivata i dalje je jedna od glavnih varijabli u jednadžbi svjetske privrede, a Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) ovih je dana smanjila svoje prognoze oko globalne potražnje u ovoj i idućoj godini.
Njihove prognoze, odluke i proizvodnja ostavljaju traga na cijenama nafte na tržištima, što pak utječe i na poslovanje naftnih kompanija. Mađarski MOL je krajem prošlog tjedna objavio kako su mu neto prihodi od prodaje u prvoj polovici godine porasli za osam posto.
MOL dio potreba za sirovom naftom podmiruje kroz naftovod Družba | Akos Stiller/Bloomberg
Istovremeno, iz mađarske kompanije dali su do znanja kako su spremni povećati svoju nabavku sirove nafte putem Jadranskog naftovoda ako se pokaže potreba za time. Poruka je u suprotnosti s nedavnim izjavama iz političkog vrha Mađarske i Slovačke odakle su se Hrvatska i Janaf prozivali kao nepouzdani i skupi partneri.
Pokraj energetskog tržišta dodatna varijabla koja ulazi u jednadžbu globalne ekonomije monetarna je politika. Nove odluke najutjecajnijih središnjih banaka, američkih Saveznih rezervi (Fed) te Europske središnje banke (ECB) očekuju se tek u rujnu. No objava raznih ekonomskih podataka potiče ekonomiste i analitičare na procjene smjera u kojem bi monetarne politike mogle ići dalje.
Anketa Bloomberga pokazala je kako u ovom trenutku ekonomisti očekuju da će Fed u rujnu referentne kamatne stope sniziti samo za četvrtinu postotnog boda. Bloombergova anketa je također pokazala kako analitičari drže da će ECB postepeno snižavati kamatne stope u tromjesečnom ritmu sve do kraja 2025. godine.
Nova odluka ECB-a o monetarnoj politici očekuje se tek u rujnu | Bloomberg
Niže kamatne stope trebale bi potaknuti rast u vodećim svjetskim gospodarstvima, a takav razvoj situacije posebno bi dobro došao u trenutku kad stiže sve više signala o posrtanju kineske ekonomije. U prošlom tromjesečju strani su investitori povukli rekordni iznos novca iz Kine. Nastavi li se pad do kraja godine, radilo bi se o prvom neto odljevu novca od 1990. godine, otkad se ti podaci prate.
Nekima u Kini ipak ide dobro. Vlasnik platforme Temu koja je poznata po niskim cijenama postao je najbogatija osoba u toj zemlji. Colin Huang, čija platforma osvaja tržišta diljem svijeta, s bogatstvom od 48,6 milijardi dolara popeo se na najviše mjesto popisa najbogatijih osoba u Kini, pokazuje Bloombergov indeks milijardera.
Poželi li to, Huang dio svojeg bogatstva može iskoristiti za posjet sportskim događajima ili koncertima. Prema istraživanju tvrtke Collinson International, sportski i glazbeni turizam rastu nevjerojatnom brzinom i do 2032. godine mogli bi predstavljati industriju vrijednu 1,5 bilijuna dolara.
Sastanci mogu biti i prilično beskorisni | Depositphotos
Odlazak na koncert ili na utakmicu sušta je suprotnost boravku na sastanku. Američki profesor Steven Rogelberg je s tvrtkom Otter.ai proveo anketu koja je, između ostalog, pokazala kako kompanije mogu uštedjeti visoke iznose eliminacijom beskorisno provedenog vremena svojih zaposlenika na sastancima.
Kako nisu baš svi sastanci beskorisni, pokazala je i vijest o tome da je, vjerojatno na nekom sastanku, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) ovih dana odobrila kredit od 40 milijuna eura hrvatskom trgovačkom lancu Studenac za daljnje širenje i optimizaciju poslovanja. Vlasnik Studenca je poljski financijski investitor Enterprise Investors koji je proteklih godina agresivno širio prodajnu mrežu Studenca preuzimanjem brojnih manjih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj i regiji.
U međuvremenu, dok se ne pokaže hoće li poljski financijaši u konačnici prodati Studenac nekom zainteresiranom kupcu ili njegove dionice možda izlistati na burzi, možda ne bi bilo zgorega borbu protiv visokih ljetnih temperatura nastaviti negdje na plaži. Ili u hladu terase nekog restorana. Skromnim doprinosom domaćem turizmu i ekonomiji.
