.webp){kind=icon}
Europski izbori su završili skretanjem još više udesno, no zasad, odnosno dok se ne izaberu novi europski čelnici, ostaje nejasno koji će biti politički i gospodarski prioriteti u idućih nekoliko godina.
No zato je iz Bruxellesa u Hrvatsku stigla vijest puno jasnije i konkretnije prirode koja Pavlu Vujnovcu potpuno otvara put za isključivu kontrolu nad Fortenova Groupom iz Nizozemske. Kako kaže Europska komisija, transakcija se primarno odnosi na poljoprivredni sektor i nema zabrinutosti za tržišno natjecanje s obzirom na ograničeni utjecaj na tržištima na kojima su tvrtke aktivne.
Fortenova je, da bi opstala, trebala puno raditi na kreditima, a oni koji će htjeti ili morati na njima raditi u Adria regiji ove i iduće godine mogu očekivati pad kamatnih stopa, nešto osjetniji u 2025.
Poduzetnici, naravno, osim manjih troškova financiranja žele i što kvalitetnije poslovno okružje, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li prijedlozi udruge Glas poduzetnika naići na neku reakciju vladajućih. Sedam je prijedloga, a većina ih se odnosi na porezne promjene jer, kako kažu, Hrvatska vapi za pravednijim, jednostavnijim i manje opterećujućim poreznim sustavom.
Sigurno to nije jedino za čim Hrvatska vapi, a Međunarodni monetarni fond u najnovijoj izjavi vezanoj za Hrvatsku ističe da su slaba produktivnost i manjak radne snage ključni izazovi. Oni predviđaju rast od 3,4 posto u ovoj i 2,9 posto u 2025. godini, što ih čini optimističnijima od kolega iz Svjetske banke koji misle da će ove godine hrvatski bruto domaći proizvod rasti tri posto, a iduće 2,8 posto.
Gotovo uvijek, osim ako baš opasno ne zagusti kao što je slučaj pandemije ili kakvog geopolitičkog ratnog zapleta, možemo računati na turističke prihode. Brojke obično ne varaju, pa ovoga puta kazuju da je Hrvatska u prva tri mjeseca na razini Europske unije (EU) imala drugi najveći porast noćenja stranaca, i to 22 posto, odmah nakon Cipra s 28 posto. U Hrvatskoj strana noćenja imaju udio od oko 70 posto.
S druge strane gospodarskog spektra, odnosno ono što se nikako ne može nazvati dobrom stranom poslovanja, brojka je od 13.729 poslovnih subjekata koji su dužni 931 milijun eura. Od toga na glavnicu duga otpada 714 milijuna eura ili 21,4 posto više no u svibnju 2023. godine.
Na globalnoj sceni svakako tjedan obilježava odluka Feda da zadrži kamatnu stopu nepromijenjenom i najavi vjerojatno jedno sniženje do kraja godine. Još je možda za nas zanimljiviji potez Europske komisije koja je odlučila uvesti dodatne carine na električna vozila isporučena iz Kine uz obrazloženje zaštite od prekomjernih subvencija Pekinga, unatoč ocjenama da bi to ciljane rokove za zelenu tranziciju u sektoru transporta moglo učiniti nedostižnim. No s obzirom na mali udio električnih vozila na hrvatskim cestama, vjerojatno će veću glavobolju zbog tog poteza imati ekološki osviješteni vozači u razvijenijim europskim ekonomijama.
Ako hrvatski građani baš i nemaju novca za električne automobile, ipak se ne može poreći da Hrvatska pokušava učiniti neke iskorake kako bi upogonila obnovljivu energiju.
Tome se sada pridružio i Grad Zagreb koji je dosad koristio tek pet do deset posto svog geotermalnog potencijala, a sada planira najveće geotermalno jezero u Europi.
