Prekaljeni hrvatski lobist otkriva zašto je osnovao poslovni think tank

Iskusni lobist Natko Vlahović ima novu misiju, osnovao je think thank koji će biti spona privatnog i javnog sektora.  Pretresat će geopolitiku, spajati se s vodećim ljudima na sceni. Nova granica novo je ime na hrvatskoj sceni koja neće lobirati, ali će biti tamo, u sjeni i pratiti događanja. Natko Vlahović za Bloomberg Adriju otkriva svoju misiju te pozdravlja Zakon o lobiranju: "Napokon će se znati tko za koga radi, a kazne nisu kikiriki."

Zašto zaklada, što putem nje želite ostvariti?

Zaklada Nova granica je poslovni think tank koji promovira stratešku suradnju privatnog i javnog sektora. Cilj je otvoriti, proširiti i predstaviti nova znanja i rješenja kroz organizaciju panela, diskusija, te umrežavati se s vodećim svjetskim centrima izvrsnosti. Teme koje otvaramo bave se utjecajem geopolitike na biznis. To su strateška pitanja kao budućnost transatlantskih odnosa, utjecaj UI-ja na poslovanje, sigurnost i energetika, te konkurentnost europskog gospodarstva u globalnoj utakmici. Važni su istraživački napori koji su vezani za svaku temu kojom se bavimo. Naime, think tank objavljuje stručne radove, analize i stajališta koji trebaju doprinijeti rješavanju otvorenih pitanja.

Koga sve okupljate i kako se financirate?

Zaklada je nevladina organizacija koja okuplja međunarodne stručnjake, a financirana je od tvrtki kroz sponzorstva i donacije. U našem Odboru pokrovitelja (Board of Trustees) imamo tvrtke koje zajedno s vodstvom zaklade i Vijećem savjetnika definiraju program rada, te ključne teme i aktivnosti. Na našim panel-raspravama okupljamo sve aktere policy procesa od predstavnika biznisa do nevladinog sektora, znanstvenika, predstavnika vlade i diplomate, koji imaju jako važan međunarodni aspekt za promociju ideja i povezivanje kao i EU-ove institucije.

Panel u organizaciji Zaklade | Zaklada Nova granica

Aktivni ste lobist, hoćete li se i Zaklada baviti lobiranjem?

Naše aktivnosti nisu lobističke, djelovanje zaklade je promotivno, promoviramo neke ideje, ali prema prijedlogu Zakona naša zaklada nije lobist, ona ne utječe na neka zakonodavne akte. Ali Zakon je bio potreban i dobrodošao, on će poboljšati komunikaciju između javnog i privatnog sektora.

Kako komentirate prijedlog Zakona o lobiranju?

Zakon o lobiranju je strateški važan za privatni sektor kao i za sve lobirane institucije u državi. Zakonom se formira javni registar i moći ćemo svi imati uvid u to tko lobira, a tko eventualno lobira, a nije prijavljen. Takvim slučajevima prijeti zakonska kazna. Hrvatska se odlučila za tvrdo zakonodavstvo, a Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa zaduženo je za nadzor i dobiva značajne nove ovlasti i odgovornost. Cilj ZOL-a je lobiranje pretvoriti u reguliranu profesiju i spriječiti prikriveno lobiranje. Dobivamo obavezan registar lobista, koji je do sad bio dobrovoljan. Registar će biti javno dostupan, pa kada neki ministar objavi sastanak s nekom kompanijom onda se može vidjeti je li ta kompanija odradila svoje obveze prema Zakonu o lobiranju. Kazne nisu male, ako pravna osoba lobira a nije u registru kazna je i do 20 tisuća eura, što za naše uvjete nije baš kikiriki. U registru sam od 2006. godine, tada nisu postojali nikakvi posebni uvjeti, danas je sve puno strože. Zakon će povećati razinu sigurnosti i transparentnosti. Mora se napokon znati tko za koga radi.

Natko Vlahović dugogodišnji je lobist

Europski registar transparentnosti u Bruxellesu ima blizu 15 tisuća subjekata, Hrvatska ih svakako treba imati 200-tinjak da Registar lobista bude učinkovit alat.

Lobirati nećete, koji su vam planovi?

Trenutno smo u pripremi panela o Inicijativi Tri mora i fondu Inicijative Tri mora koju je Hrvatska podržala ulaganjem 20 milijuna eura. Želimo otvoriti raspravu sa svim relevantnima dionicima ovog važnog fonda i analizirati modele financiranja projekata koji se trebaju napraviti. Okupit ćemo predstavnike iz fonda, državne institucije, banke, privatni sektor kao i državne tvrtke koje mogu biti nositelji inicijative. Slijedi nam i panel o novim industrijama, blockchainu, UI-ju, baterijama… Krajem godine pripremamo prvi godišnji NFF forum koji želimo izgraditi u respektabilan geopolitički i poslovni skup stručnjaka, političara, biznisa i drugih lidera i intelektualaca iz regije i svijeta. Ovom prilikom pozivam kompanije koje imaju strateške teme koje žele adresirati kroz našu platformu da nam se pridruže. Hrvatska je Mediteranska zemlja, osigurat ćemo toplu i zanimljivu dobrodošlicu i suradnju svima koji se žele baviti globalnim pitanjima.

Ideja je da budemo svjetski povezani, izazov će biti opstati, posegnuli smo za svjetskim partnerima.

Suradnju ste ostvarili i s SAD-om, točnije njihovim veleposlanstvom?

Američko veleposlanstvo u Zagrebu dalo nam je otvorenu podršku oko teme "Perspektive transatlantskih odnosa u 2024." i tako podržalo inicijativu osnivanja think tanka. Zasad smo otvorili suradnju s američkim think tankom Atlantic Council koji je vrlo aktivan u Europi i njihovi stručnjaci djeluju u sektoru energetike, obnove Ukrajine i promocije Inicijative Tri mora. Dakako, uz američke partnere, zaklada će se institucionalno povezati s drugim pro-business institutima, organizacijama i konferencijama iz Europe. Nedavno smo stupili u kontakt s predstavnicima strateške konferencije u Münchenu, München Security Conference, a javili su nam se i potencijalni poljski partneri iz Varšave. Suradnja s vošingtonskim institutima nam je dugoročno važna jer se zaklada bavi transatlantskim odnosima i geopolitikom, što ne znači da po pitanju energetike nećemo surađivati s institutom iz Austrije ili Azerbajdžana.

Godina je izbora, kako će se to odraziti na poslovni svijet i sve navedene inicijative?

Trenutno je sve jako neizvjesno. Primjerice, ako Donald Trump osvoji izbore možemo očekivati da će se američka administracija povući iz aktivnog financiranja po svijetu, a da će više štititi američko tržište (America First). U području digitalnih tehnologija mogli bi ograničiti Europljanima tržište, ali i u automobilskoj industriji. Smatra se kako SAD potiče razvoj EU-ova gospodarstva sa svojim tehnologijama, ali regulativa koju je EU plasirao za umjetni inteligenciju je poprilično restriktivna, to je bitna pregovaračka pozicija. Treba pričekati rezultate pa ćemo tada biti pametniji, ali svakako je pred nama izazovna godina.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar