Tvrtka Uber Techologies je od 2013. do 2017. godine lobirala kod političara i kršila zakone probijajući se na globalno tržište, objavili su mediji izvještaje koji su procurili u javnost.
Kompaniji su u ekspanziji navodno pomagali političari, među kojima je bio i francuski predsjednik Emmanuel Macron, stoji u izvješćima britanskog Guardiana i francuskog Le Mondea. Takozvani Uber Files obuhvaćaju više od 124 tisuće dokumenata koje je prikupila neprofitna organizacija International Consortium of Investigative Journalists. Ti su dokumenti iz razdoblja kada je izvršni direktor tvrtke bio njezin suosnivač Travis Kalanick i otkrivaju što je on sve činio kako bi se proširio ključnim gradovima poput Pariza.
U komentaru objavljenom netom nakon curenja dokumenata, Uber nije zanijekao nijednu od optužbi, već se fokusirao na promjene koje su u kompaniji nastupile otkad je 2017. godine na njezino čelo došao Dara Khosrowshahi.
"O početcima Ubera i pogreškama koje je napravio prije 2017. godine objavljeno je tisuće priča, napisano nekoliko knjiga, čak je snimljena i televizijska serija", izjavili su iz taksi-tvrtke čije je sjedište u San Franciscu.
Uber je istaknuo kako je Khosrowshahi kompaniju transformirao te joj na prvo mjesto stavio sigurnost.
"Kad kažemo da je Uber danas drugačija kompanija, to doslovno i mislimo: 90 posto sadašnjih Uberovih zaposlenika pridružilo nam se nakon što je Dara postao izvršni direktor", napisali su u izjavi.
O agresivnim taktikama Ubera u pokušajima preuzimanja tržišta taksija pisalo se godinama. Primjerice, Bloomberg News je 2018. godine izvijestio kako tvrtka koristi sustave kojima policiji tijekom pretresa onemogućuje pristup internim podacima.
Uloga Macrona
Francuski Le Monde objavio je dopisivanje Kalanicka i Macrona dok je još bio ministar financija. Dvojac se sastao četiri puta i postigao "tajni dogovor" između Uprave Ubera i francuskih političara, pišu.
Iz Elizejske su palače komentirali kako je Macron u tom razdoblju "surađivao s brojnim tvrtkama koje su imale disruptivnu ulogu na tržištu kako bi im olakšao borbu s administrativnim i regulativnim zaprekama".
Prema objavljenim dokumentima, Uber je svoju uslugu u Francuskoj povukao 2015. godine, a onda se nakon svega nekoliko mjeseci promijenio zakon koji im je otežavao licenciranje vozača. To je taksiste, naravno, razbjesnilo.
Tijekom prosvjeda protiv Ubera u Parizu i drugim europskim gradovima 2016. godine, Kalanicka nije previše brinulo moguće nasilje nad vozačima Ubera. Tvrtka je umjesto toga nastojala iskoristiti nasilne napade na svoje vozače kako bi pridobila simpatije javnosti, stoji u izvješćima.
Kalanickov glasnogovornik odbacio je takve navode u izjavi za Washington Post.
"Kalanick nikada nije smatrao da bi Uber trebao iskoristiti nasilje nauštrb sigurnosti vozača. Svaka optužba da je Kalanick tako upravljao ili bio uključen u bilo koju od navedenih aktivnosti je u potpunosti netočna", naglasio je glasnogovornik.