HUP: Pisa testovi otkrili da nastavnicima treba osjetno povećati plaće

Redovni trogodišnji PISA testovi za 2022., koji služe kao indikator efikasnosti i kvalitete nacionalnih sustava obrazovanja, pokazali su katastrofalne razmjere utjecaja pandemije COVID-a i lockdowna na obrazovanje.

"Razmjeri su takvi da je lakše izdvojiti zemlje u kojima nije došlo do snažnog pogoršanja nego one u kojima su učenici zadržali razinu obrazovanja", kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.

Rezultati osmog ciklusa PISA istraživanja pokazali su kako su se hrvatski učenici našli u prosjeku OECD-a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, ali i dalje ispod prosjeka u matematičkoj pismenosti. Rezultati ispitivanja matematičke pismenosti Hrvatsku su smjestili na 36. mjesto od 81 zemlje sudionice, s prosječanih 463 boda (prosjek OECD-a je 472 boda).

U odnosu na matematičku pismenost, u čitalačkoj pismenosti učenici iz Hrvatske ostvarili su prosječan rezultat od 475 bodova (prosjek zemalja OECD-a je 476 boda), čime su se smjestili na 26. mjesto. U prirodoslovnoj pismenosti su zauzeli 31. mjesto s 483 boda. Prosjek OECD-a je 485 boda.

OECD

Za dobre rezultate Hrvatske djelomično je zaslužan relativno dobar odgovor na pandemiju, uz labaviji pristup u zatvaranju škola i drugih javnih mjesta u odnosu na mnoge članice EU, ocjenjuju u HUP-u. Još važnije, Hrvatska je od 2017. do 2021. među svega šest članica EU koje su znatno povećale izdatke na obrazovanje - s 4,8 posto na 5,2 posto BDP-a u 2021., što je iznad prosjeka EU (4,8 posto BDP-a). Ulagalo se u digitalizaciju sustava obrazovanja, nove kurikulume te povećanje zaposlenosti.

Stagnacija u matematičkoj pismenosti svakako nije povod za slavlje s obziromna kontinuirano zadržavanje ispod prosjeka EU te CEE regije, kao i poraznu činjenicu da čak trećina naših učenika nema niti osnovnu razinu znanja, kažu u HUP-u.

OECD

Stojić napominje kako longitudinalno istraživanje objavljeno u izvještaju The Economic Case for Education od strane European Expert Network on Economics of Education, koje obuhvaća matematičko znanje učenika velikog broja država u periodu od 50 godina, pokazuje da 50 bodova razlike na aktualnim PISA testovima iz matematičke pismenosti utječe na rast BDP-a za jedan postotni bod godišnje u duljem roku.

"Iako hrvatska potencijalna stopa rasta BDP-a od 2024. do 2028. doseže prosjek CEE regije, prema prognozama EK, zahvaljujući 'vodopadu' EU fondova, ne možemo nikako biti zadovoljni sporošću te zaostajanjem u realnom rastu produktivnosti po satu (1,9 posto) u odnosu na prosjek CEE regije (2,6 posto) i naročito u odnosu na najuspješnije Poljsku i Rumunjsku (3-3,5 posto)", ističe Stojić u svom komentaru.

Obzirom na to da PISA testovi mjere znanje 15-godišnjaka i stoga održavaju efikasnost i kvalitetu osnovnoškolskih sustava, najnoviji rezultati pozivaju na dodatno ulaganje upravo u taj dio obrazovnog sustava, smatra Stojić pojašnjavajući da ne misli na velika ulaganja u zgrade ili opremu, već u kvalitetu rada u nastavi kroz jačanje kompetencija i angažmana nastavnika.

IFO, EK

"Jedan od ključnih elemenata za dizanje kvalitete sustava obrazovanja je objektivniji sustav ocjenjivanja, koji bi dao realnu povratnu informaciju o postignućima učenika, u jeku inflacije odlikaša u osnovnoj školi, što u konačnici razotkrivaju objektivni ispiti poput PISA testova, Nacionalnih ispita ili ispita Državne mature", kaže Stojić.

HUP stoga predlaže da se kroz aktualne zakonske promjene iskoristi prilika za objektivizaciju ocjena jačanjem povratne veze između nacionalnih ispita i ocjena osnovnoškolaca.

HUP-ova analiza rezultata PISA testova iz jednog od proteklih ciklusa pokazuje da plaće nastavnika, a ne broj učenika u razredu ili kvaliteta fizičke infrastrukture, imaju najveći utjecaj na uspjeh i stečeno znanje učenika.

Stoga Hrvatska treba težiti osjetnom rastu plaća nastavnika uz smanjenje broja zaposlenih, a u skladu sa značajnim demografskim promjenama i padom broja učenika, smatraju u HUP-u.  Prema njegovim podacima, Hrvatska je u deset godina izgubila 6,5 posto osnovnoškolske i čak 18,8 posto srednjoškolske populacije, a broj zaposlenih u obrazovnom sustavu istovremeno je porastao za 18 posto.

"U svijetlu ovih trendova, trebamo se okrenuti povećanju efikasnosti sustava obrazovanja jer bez toga ne možemo zadržati postojeći socio-ekonomski model. Sve izraženiji manjak radne snage primorava nas na jači uvoz radne snage te povećanje outputa veće dodane vrijednosti, kako bi osigurali adekvatnu financijsku podlogu za isplatu budućih mirovina", ističe Stojić.

Ukazuje na to da je jedna od neizravnih posljedica ispodprosječne kvalitete nižih razina obrazovanja niži udio populacije iz dobne skupine od 25 do 34 godina s tercijarnim obrazovanjem (35,5 posto) u odnosu na prosjek EU (42 posto). Još je veći jaz u odnosu na TOP 5 članica EU (59,4 posto).

IFO, EK

Prema Stojiću utezi na potencijalni rast produktivnosti su, osim malog udjela visokoobrazovanih, velika potrošnja opće države (48,5 posto BDP-a) u odnosu na slične zemlje, divergentni pad poslovnih investicija (mjereno udjelom u BDP-u) od 2018. u odnosu na EU te CEE regiju, zaostajanje u investicijama u istraživanja i razvoj (1,4 posto BDP-a prema 2,2 posto u EU) te pretjerano oslanjanje na kratkoročni model turizma niže dodane vrijednosti.

"Bez poboljšanja kvalitete obrazovnog sustava, povećanja razine produktivnosti sa svega 68,4 posto prosjeka EU te pada poreznog klina u smjeru TOP-5 najkonkurentnijih članica EU (do 10 postotnih bodova), realna konvergencija Hrvatske u odnosu na strukturno slične ekonomije CEE regije će i dalje biti sporija", zaključuje Stojić.