Prvi tjedan prosinca bio je nešto oskudniji svježim brojkama, ali i financijskim događajima, no stvari će se malo zahuktati idućeg tjedna prije letargije koja se očekuje krajem godine. Najvažniji događaji sljedećeg tjedna svakako su sastanci monetarnih vijeća najvećih svjetskih središnjih banaka, Europske središnje banke (ECB) i američkih Saveznih rezervi (Fed).
Na tržištima se ne očekuje da će kreatori monetarnih politika donijeti odluke o promjenama kamatnih stopa, no komentari nakon sastanaka i objave zapisnika otkrit će dodatne detalje o stavovima čelnika, Christine Lagarde odnosno Jeromea Powella, te pojedinih članova vijeća.
Neposredno prije početka sastanka u Fedu očekuje se objava podatka o kretanju indeksa potrošačkih cijena u Sjedinjenim Američkim Državama u studenom. U listopadu je godišnja stopa inflacije iznosila 3,2 posto.
Službeni podaci o kretanju inflacije očekuju se i za Hrvatsku. Državni zavod za statistiku (DZS) trebao bi ih objaviti u petak. Preliminarna procjena pokazala je da su cijene u studenom u Hrvatskoj bile 5,5 posto više nego godinu prije. Stopa je bitno iznad prosjeka eurozone gdje je iznosila 2,4 posto, ali ipak pokazuje određeno smirivanje inflacije jer je u listopadu godišnja stopa bila 6,7 posto.
Čelnik Saveznih rezervi Jerome Powell | Bloomberg
Istog bi dana DZS trebao objaviti i podatke o kretanju cijene zakupa poljoprivrednog zemljišta u 2022. godini, ali i kratkoročne pokazatelje energetske statistike.
Europski statističari također bi trebali objaviti niz novih informacija. Za početak, u ponedjeljak će se objaviti informacije o kretanju prometa u zračnim lukama. Sve dosadašnje brojke ukazuju na nastavak oporavka avioindustrije i rast u odnosu na 2022. godinu, ali 2019. godina još uvijek za malo izmiče.
Sredinom tjedna Eurostat će objaviti podatke o kretanju industrijske proizvodnje u Europskoj uniji u listopadu. Ovih dana objavljeni podaci o padu narudžbi u njemačkoj industriji ne slute na dobro.
Na kraju tjedna stižu i novi podaci o trendovima na tržištu rada Europske unije. Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji od samog početka ove godine pa do listopada oscilira između šest i 6,1 posto.
Više detalja o makroekonomiji u ponedjeljak će objaviti i analitički tim Bloomberg Adrije koji je najavio svoje redovno tromjesečno izvješće s prognozama za iduća razdoblja. Ovih smo dana saznali da je bruto domaći proizvod (BDP) eurozone u trećem kvartalu bio za 0,1 posto niži nego u drugom. Na razini cijele Unije BDP je ostao nepromijenjen.
Gledano po pojedinim članicama na kvartalnoj razini najveći gospodarski rast imala je Malta, i to od 2,5 posto, nakon čega slijede Poljska s 1,5 posto i Cipar s 1,1 posto. Najveći kvartalni pad imala je Irska, od 1,9 posto, a zatim Estonija, od 1,3 posto, i Finska, od 0,9 posto. Hrvatska je u odnosu na drugo tromjesečje u trećem kvartalu ostvarila rast od 0,3 posto.
.webp){kind=icon}
