.webp){kind=icon}
Građevinske tvrtke traže primjerenu raspodjelu rizika kada cijene radova rastu jer, kako tvrde, prema sadašnjem zakonu sav rizik pada na leđa izvođača radova. Problem naplate razlike u cijeni radova na velikim javnim projektima nastale zbog značajnog rasta cijena građevinskog materijala prijeti realizaciji investicija i održivom poslovanju, upozorili su u petak iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Cijene građevinskog materijala u prosjeku su narasle oko 50 posto u odnosu na pretkrizno razdoblje, a trošak rada u odnosu na 2019. godinu skočio je 16 posto, pojašnjava se u biltenu HUP fokus tjedna.
"Stoga su 50 godina stare odredbe Zakona o obveznim odnosima koje propisuju rizik od deset posto (uz prosječnu neto maržu sektora od 2027. do 2022. od svega 2,7 posto), koji autonomno snosi izvođač radova, u današnjim okolnostima zastarjele i neprimjenjive", izjavljuje glavni HUP-ov ekonomist Hrvoje Stojić.
Čitaj više
Obujam građevinskih radova u kolovozu rastao za 4,1 posto
Više od 60 posto radnih sati na gradilištima odrađeno je na novogradnji.
20.10.2023
Vlada daje 225 milijuna eura za energetsku obnovu kuća i zgrada
Energetska obnova će se financirati iz prihoda od prodaje emisija stakleničkih plinova.
19.10.2023
Broj izdanih građevinskih dozvola u kolovozu 29,3 posto veći nego lani
Prema izdanim građevinskim dozvolama u kolovozu 2023. godine, predviđeno je građenje 2044 stana.
16.10.2023
Uz pad cijena stanova mijenja se armatura građevinskog biznisa u regiji
Mada se očekuje pad cijena stanova, oni će i dalje biti skupi, što će smanjiti potražnju, a radnici će se preseliti u gradnju infrastrukture koju financira država.
16.10.2023
Dodaje da se značajno povećava i trošak radne snage, uslijed povećanog udjela stranih radnika i primjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo. U sektoru strani radnici čine 30 do 40 posto zaposlenih, a trošak njihova zapošljavanja je, navode, i do dva puta veći u odnosu na zapošljavanje domaćeg. Također, kolektivnim ugovorom za graditeljstvo ugovoreno je podizanje plaća 1. rujna ove godine i 1. ožujka iduće godine s obzirom na to da je minimalna plaća za 2024. godinu viša od one za prvu i drugu grupu složenosti poslova ugovorene kolektivnim ugovorom.
HUP se stoga zalaže za "zakonski propisanu primjerenu raspodjelu rizika" među stranama ugovora o građenju kroz Zakon o obveznim odnosima, tako da izvođač radova može zahtijevati izmjenu cijene ako se troškovne stavke na temelju kojih je određena cijena radova povećaju toliko da bi cijena radova trebala biti za više od dva posto veća kad je ugovorena varijabilna cijena, odnosno za više od tri posto kad je ugovorena fiksna cijena. Taj se pristup, kako navode, raspravlja u koordinaciji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
"To će biti ključno i za realizaciju obnove područja pogođenih potresom", tvrde poslodavci.
Objašnjavaju da je, iako je obnova financirana iz Fonda solidarnosti EU-a, potrebno osigurati i sredstva za radove na obnovi koji nisu pokriveni iz tog izvora.
Kako bi se produktivnost graditeljstva povećala te se bruto dodana vrijednost (BDV) po zaposlenom koja danas iznosi svega 21,3 tisuće eura približila prosjeku sektora u EU-u od 54,1 tisuću eura, nužno je poboljšati uvjete poslovanja, smatraju poslodavci.
