.webp){kind=icon}
Istraživanja ukazuju da su zatvaranja i ograničenja tijekom pandemije ostavila "trajne posljedice" na zdravlje mozga osoba starijih od 50 godina.
Studija je otkrila da su kognitivne funkcije i radna memorija kod starijih osoba rapidno opale tijekom pandemije, bez obzira na to jesu li bili zaraženi bolešću COVID-19. Istraživači tvrde da bi to moglo biti posljedica niza faktora koji su se pogoršali tijekom pandemije, uključujući nedovoljnu tjelesnu aktivnost, konzumaciju alkohola, osjećaj usamljenosti i depresije, piše dpa.
Tim istraživača sa Sveučilišta Exeter u Velikoj Britaniji i Instituta za psihijatriju, psihologiju i neuroznanost na King's Collegeu u Londonu analizirao je rezultate testova moždanih funkcija provedenih na 3142 sudionika studije Protect.
Čitaj više
Europom hara Pirola, novi soj koronavirusa
Nova, mutirana varijanta koronavirusa nazvana Pirola kruži kontinentom.
08.09.2023
Markotić: Situacija s koronavirusom u Hrvatskoj je stabilna
Vidljiv je trend povećanja, ali samo u broju oboljelih, ne i hospitaliziranih ili umrlih.
30.08.2023
Nešto je pošlo jako krivo, sindrom izgaranja vratio se jači nego ikad
Toksično radno okruženje i dugi COVID ozbiljno narušavaju dobrobit zaposlenika.
15.08.2023
Dočekali smo i taj dan, WHO proglasio kraj pandemije COVID-19
S velikom nadom objavljujem da je COVID-19, kao globalna zdravstvena kriza, gotov, rekao je glavni direktor WHO-a.
05.05.2023
Ova studija, koja je započela 2014. godine, pružila je uvid u zdravlje mozga osoba starijih od 40 godina tijekom razdoblja od 25 godina. Sudionici su bili u dobi između 50 i 90 godina i živjeli su u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Istraživači su usporedili podatke između ožujka 2019. i veljače 2020. s podacima prikupljenim tijekom prve godine pandemije (ožujak 2020. do veljače 2021.) i druge godine pandemije (ožujak 2021. do veljače 2022.). Analiza je pokazala da se stopa kognitivnog pada ubrzala tijekom prve godine pandemije, a bila je izraženija kod osoba koje su već pokazivale blagi kognitivni pad prije pojave COVID-a. Taj se trend nastavio i tijekom druge godine pandemije, sugerirajući da su zatvaranja i ograničenja ostavila dugotrajne posljedice.
"Naša otkrića upućuju na to da su lockdown i druga ograničenja koja smo iskusili tijekom pandemije stvarno dugotrajno utjecala na zdravlje mozga kod ljudi u dobi od 50 ili više godina, čak i nakon završetka zatvaranja. Ovo postavlja važno pitanje jesu li ljudi potencijalno izloženi većem riziku od kognitivnog pada koji može dovesti do demencije", rekla je Anne Corbett, profesorica istraživanja demencije i voditeljica studije Protect na Sveučilištu Exeter.
