Nešto je pošlo jako krivo, sindrom izgaranja vratio se jači nego ikad

Prošlo je 50 godina otkad je njujorški psiholog Herbert Freudenberger prvi identificirao "sindrom izgaranja", odnosno otkad je uvršten u korporativni leksikon. 

Voljela bih reći da smo ga istrijebili, ali izgaranje se vratilo jače nego ikada. Nedavni podaci kompanija Deloitte i Workplace Intelligence navode da gotovo polovica radnika kaže da su iscrpljeni ili pod stresom, a 60 posto zaposlenika kaže da bi razmislilo o promjeni posla zbog boljih uvjeta za dobrobit.

Pretpostavka da su postojeći programi za dobrobit zaposlenika dovoljni za današnja vremena ozbiljno se dovodi u pitanje. Evo zašto.

Prvo i najvažnije, nikada ne podcjenjujte moć toksičnog radnog mjesta. Nije slučajnost što je najgledanija serija u SAD-u tijekom pandemije 2020. godine bila The Office koja satirično prati svakodnevicu uredskog života.

Već sam ranije pisala o tome što se može poduzeti u borbi protiv stresa na radnom mjestu. "Posao je mjesto gdje živimo i gdje se nadamo da ćemo stvoriti povezanost, da ćemo doprinijeti, da će nas ono stimulirati i da ćemo uspostaviti odnose", rekla je Susie Orbach, psihoanalitičarka i društvena kritičarka.

Posao je mjesto gdje živimo i gdje se nadamo da ćemo stvoriti povezanost, tumači Orbach | Depositphotos

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navela je izgaranje kao "profesionalni fenomen" u svojoj klasifikaciji bolesti iz 2019. godine. Nije ga navela kao zdravstveno stanje, već kao "sindrom koji je konceptualiziran kao rezultat kroničnog stresa na radnom mjestu s kojim se nije uspješno upravljalo".

Drugim riječima, loš rad ili loše vođen posao čini nas bolesnima, što zauzvrat utječe na našu produktivnost.

Autor i stručnjak za poslovnu kulturu Bruce Daisley vjeruje da ideja "otpornosti" koju Američka psihološka udruga opisuje kao "proces i ishod uspješne prilagodbe teškim ili izazovnim životnim iskustvima, osobito putem mentalne, emocionalne i bihevoralne fleksibilnosti" stavlja nepravedan naglasak na ogorčenost radnika na nefunkcionalnim radnim mjestima. Otpornost je, kako mi je rekao, "povezana s toksičnim preoblikovanjem pretjeranih zahtjeva".

Ako su loše upravljanje i toksično radno okruženje glavni razlozi zbog kojih se izgaranje vratilo na velika vrata, drugi razlog je noviji fenomen kaosa koji je izazvao COVID-19. Ono je bilo izvan kontrole zaposlenika i poslodavaca te je ostavilo ozbiljne posljedice na mentalno i fizičkog zdravlje kod kuće i na poslu. Prema Brookings Instituteu, 16 milijuna radno sposobnih Amerikanaca pati od dugog COVID-a.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj izvještava da trećina radnika diljem svijeta osjeća stres na poslu.

Loše vodstvo i toksično radnog okruženje mnogi navode kao glavni razlog izgaranja | Depositphotos

U Velikoj Britaniji, tijekom razdoblja od 2021. do 2022. godine, zabilježen je gubitak od 30 milijuna radnih dana, pri čemu se gotovo milijun tih dana izgubilo zbog stresa, depresije i tjeskobe.

Svjetska zdravstvena organizacija je izvijestila o povećanju stope stresa i tjeskobe za 25 posto nakon pandemije. To jasno ukazuje na to da radna mjesta nisu u skladu s vremenom mislila na dobrobit zaposlenika.

Unatoč golemim razmjerima i opsegu tržišta korporativnog wellnessa koje bi se trebalo udvostručiti s više od 50 milijardi dolara na 100 milijardi dolara do 2032. godine, mnogi ga povezuju s lažnim predstavljanjem radnog mjesta kao lijepog okruženja za rad umjesto da zaista pomaže ljudima raditi najbolje što mogu.

To je daleko od izvornog, psihološkog programa za pomoć radnicima od 1940-ih godina. Opća svijest ne povezuje dobrobit na radu s Centrom za kontrolu i prevenciju bolesti, ocjenom ACE-a ili "nepovoljnim iskustvima iz djetinjstva", ali trebala bi.

Uvijek postoje svjetlije strane, dobre inicijative i pozitivne akcije usmjerene na dobrobit.

Pandemija je ostavila svoj pečat | Depositphotos

"Nije da je stres postao izraženiji od pojave COVID-a, već se njegova narav promijenila. Svi poslovi sada su u stanju neprestane aktivnosti, s očekivanjem da drugi popune praznine u vašem rasporedu ako pronađu slobodnog vremena. Odstupanje od prijenosnog računala može se doživjeti kao čin pobune", rekla je Syreeta Brown, direktorica ljudskih resursa za britansku banku Virgin Money.

Brown ističe njihov program "A Life More Virgin" za koji kaže da je neovisan o lokaciji, potpuno fleksibilan u vezi s radom u uredu ili kod kuće. Program potiče ljude da rade sate koji odgovaraju njihovoj ulozi i i ispunjavaju operativne potrebe i potrebe klijenata.

Virgin Money, poput mnogih drugih tvrtki, također dodjeljuje zaposlenicima tzv. dane dobrobiti uz postojeće godišnje odmore. Međutim, najviše me impresionira predanost preoblikovanju onoga što radnici zaista trebaju, umjesto da se pridržavaju starog i rigidnog modela onoga što bi menadžeri željeli da im treba.

Došlo je vrijeme da smjestimo rad i radne aktivnosti u širi kontekst. Trebamo se prisjetiti da originalna WHO-ova definicija zdravlja uključuje i "društvenu dobrobit".

To prije svega znači jednu stvar – vrijeme je da se u ovim novim vremenima brinemo jedni o drugima i o sebi na nove načine.