29. svibanj 2023, 09:27
U Turskoj u drugom krugu izbora pobijedio Erdoğan
Američki demokrati i republikanci postigli načelni dogovor o proračunu
DZS danas objavljuje podatak o kretanju BDP-a u prvom kvartalu
Bloomberg
Početak tjedna vjerojatno će biti obilježen dvaju bitnim događajima koji su se desili tijekom vikenda. U Turskoj je održan drugi krug predsjedničkih izbora, a prema dosad objavljenim podacima, dosadašnji predsjednik Recep Tayyip Erdoğan osvojio je još jedan mandat na čelu države.
Na zapadu, u Sjedinjenim Američkim Državama, došlo je do načelnog dogovora između demokrata i republikanaca oko proračuna što znači da bi SAD trebao izbjeći situaciju u kojoj ne može plaćati svoje obaveze, a koja je zaprijetila posljednjih nekoliko tjedana. Iako priča još nije gotova jer obje političke struje sada moraju osigurati da prijedlog zakona dobije i podršku u oba doma parlamenta, bitan korak je napravljen.
Bez dogovora SAD se mogao naći u situaciji da ne može dodatno povećavati svoj deficit, odnosno da ne bude u mogućnosti izdavanjem novih obveznica refinancirati stare, a to bi imalo dalekosežne posljedice za globalne financije. O globalnim financijama piše i analitički tim Bloomberg Adrije koji procjenjuje kako će se idućih mjeseci kretati kamatne stope na tržištu novca.
Mnogi su ih proglašavali najvažnijim izborima u svijetu ove godine, a drugi krug predjedničkih izbora u Turskoj je ovog vikenda završio pobjedom dosadašnjeg predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. U trenutku kad se i dalje ne nazire kraj rata u Ukrajini, i s uvijek nemirnim Bliskim istokom, pitanje vlasti u državi koja se nalazi na razmeđi Istoka i Zapada svakako je u vrhu globalne geopolitike.
Neki predviđaju da Erdoğanova pobjeda znači politički put u istom smjeru odnosno nastavak udaljavanja od Zapada, nastavak loših rezultata turske ekonomije, ali da upravo zbog toga postoji potreba da se s Erdoğanom uspostave dobri odnosi umjesto ekonomskog i diplomatskog pritiska.
Američki predsjednik Joe Biden i čelnik Zastupničkog doma u kojem republikanci imaju većinu Kevin McCarthy izjavili su tijekom vikenda da vjeruju da će njihov dogovor dobiti nužnu podršku u parlamentu kako bi SAD izbjegao bankrot. Biden i McCarthy su načelni dogovor postigli u subotu navečer čime je napravljen nužan korak kako bi se prijedlog našao pred zastupnicima.
Dogovorom se gornja granica zaduživanja privremeno stavlja izvan snage i to do 1. siječnja 2025. što znači da bi se idući puta ovako napeta situacija mogla ponoviti tek za dvije godine. U zamjenu za ustupak republikanaca u suspenziji gornje granice zaduživanja demokrati su pristali na ograničavanje federalne proračunske potrošnje u iduće dvije godine.
Mada se čini da je s popuštanjem inflacijskih pritisaka pitanje monetarne politike daleko od nas, to i nije baš tako. Europska središnja banka (ECB) će, po svemu sudeći, barem još neko vrijeme podizati referentne kamatne stope čime se podiže cijena novca na tržištu. Skuplje zaduživanje znači i usporavanje ekonomske aktivnosti, a kako i Hrvatska i regija poprilično ovise o privrednom ritmu u eurozoni i Europskoj uniji, to znači da još uvijek ne smijemo skrenuti pogleda sa odluka središnje banke eurozone.
Analitičari Bloomberg Adrije u najnovijoj analizi prognoziraju da će ECB u lipnju podići kamatne stope za 25 baznih poena, pod uvjetom da inflacija nastavi usporavati. Mada se čini da su regionalne središnje banke, one u Srbiji i Makedoniji koje vode vlastitu monetarnu politiku, završile sa svojim ciklusom zaoštravanja politike, naši analitičari kažu da postoji mogućnost da to ipak nije tako.
Na sjednici Vlade RH u ponedjeljak trebalo bi se odlučivati o prijedlozima odluka o izmjenama odluka o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje sanacije šteta od potresa. Vlada bi trebala donijeti i odluku o davanju suglasnosti za prihvaćanje amandmana na prijedlog rebalansa proračuna.
Ekonomska vijest dana svakako bi trebala biti objava prve procjene kretanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prvo tromjesečje 2023. koju je najavio Državni zavod za statistiku (DZS). U posljednjem lanjskom kvartalu godišnji porast BDP-a iznosio je četiri posto, a u prvom kvartalu prošle godine 7,8 posto.
Uz to, DZS će objaviti i podatke o kretanju prometa u trgovini na malo u travnju, indeks obujma industrijske proizvodnje za travanj, kako se kretao promet u uslužnim djelatnostima u ožujku, kao i konačne podatke o kretanju vanjske trgovine u 2022. godini.