Hrvatska provodi sankcije Rusiji 'bez mrlja', za neke države EU to se ne može reći

Hrvatska je 'bez mrlje' u primjenjivanju sankcija Rusiji, zamrznula je dosta ruske imovine, a najveći joj je problem ući u trag stvarnim vlasnicima plovila. Unatoč tome što je u petak izglasan i peti paket sankcija Kremlju, iz nekih zemalja Europske unije i dalje se Rusiji šalje vojna oprema, istaknuo je dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković gostujući u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog.

"Od početka agresije, vojna oprema stiže u Rusiju, najviše iz Njemačke, ali i iz Francuske. Iz Slovačke stižu nekakvi digitalni dijelovi, ono što je jako bitno za navođenje raketa, koliko god to grozno zvuči. Ministri će danas razgovarati kako spriječiti te rupe u sankcijama, jer vojna oprema ipak stiže", kazao je Vinković referirajući se na sastanak ministara vanjskih poslova koji će se danas održati u Luksemburgu i na kojem bi se trebalo raspravljati o daljnjim sankcijama. Europska komisija već je dala do znanja kako bi iduće sankcije trebale uključivati i zabranu uvoza nafte.

Podsjetimo, u petak je Europska komisija izglasala peti paket sankcija Rusiji u kojem je prvi puta zabranila uvoz energenta. Zasad je embargo stavljen samo na ugljen i to tek od kolovoza, kada završi dogovorena prijelazna faza kako bi se izvršili već potpisani ugovori o isporuci. Hrvatska nije veliki uvoznik ugljena, no Rusija na izvozu ugljena Europskoj uniji godišnje uprihodi oko osam milijardi eura. Među ostalim mjerama koje je donio peti paket sankcija su zabrana svih transakcija za četiri ključne ruske banke Sovkombank, Novikombank, VTB i Otkrutie, zabrana pristajanja ruskih brodova u europske luke, zabrana prometa ruskim i bjeloruskim cestovnim prijevoznicima unutar EU te niz drugih sankcija kojima se želi zaustaviti ruska agresija nad Ukrajinom.

Državni tajnik Ministarstva vanjskih i europskih poslova Frano Matušić uvjeren je da će peti paket mjera značajno pogoditi rusko gospodarstvo jer su 'sankcije vrlo teške'. Lista sankcioniranih osoba i pravnih subjekata tim je mjerama proširena, a Matušić je otkrio kako to funkcionira u Hrvatskoj.

"Hrvatska primjenjuje mjere ograničavanja kao i sve druge članice Europske unije. Trenutno je na listi Europske unije 1111 sankcioniranih osoba. To su osobe koje uglavnom podupiru Putinov režim, a i on je sam na toj listi. Na listi se nalazi i veliki broj osoba koje su donosile odluke glede ruske agresije na Ukrajinu. Na listi se također nalaze i ruski oligarsi, ali i ostali politički akteri koji podupiru samu agresiju",naglasio je pritom da će se lista na kojoj se nalazi preko osamdeset pravnih subjekata nadopunjavati te kako će Hrvatska, čim dobije listu, početi provjeravati je li koja sankcionirana osoba ili njezin pravni subjekt na području Hrvatske. Ako je onda se zamrzava čitava imovina te osobe, odnosno pravnog subjekta, pokretnine, nekretnine, financijski računi i ostalo.

"Imovina se zamrzava, a ne oduzima. To je bitno naglasiti, jer Europska unija nema namjeru oduzimati ničiju imovinu, već je samo zamrznuti kako Rusija ne bi imala bila kakvu korist od te imovine", dodao je Matušić. 

Vinković je napomenuo da brojevi ruskih sankcioniranih osoba, odnosno pravnih subjekata nisu realni. "Neki poslovni subjekti se ponavljaju, po popisu Europske komisije, odnosno izračunu stručne komisije, 898 osoba je obuhvaćeno u pet krugova sankcija i 32 osobna subjekta. Međutim, naravno, tomu treba dodati i one koji su od 2014. na tom popisu, pa dolazimo do 2400 osoba koje su ustvari obuhvaćeni sankcijama", rekao je HRT-ov dopisnik iz Bruxellesa naglasivši da nitko u Europskoj komisiji nije imao primjedbe o primjenjivanju tih sankcija u Hrvatskoj.

Premda se sankcije za Rusiju gomilaju, a posljedice za rusko gospodarstvo sve su veće, agresija u Ukrajini ne jenjava. Vojni analitičar Marinko Ogorec ustvrdio je da se donošenje petog paketa sankcija Rusiji ne vidi na borbenom terenu.

"Sada se vide i ciljevi koji bi se mogli ostvariti. Rusi su izvukli snage sa sjevera te ih preseljavaju prema jugu. Očito je da će glavni ruski cilj biti zauzimanje cijelog Azovskog mora, hoće li se krenuti od odvajanja Ukrajine kompletno od morskog prostora, to ćemo tek vidjeti, hoće li ruska vojska imati dovoljno snaga ili ne. Činjenica je da je nastavljena vojna kampanja, vojska je pregrupirana, postavljen je drugačiji sustav zapovijedanja i vođenja", analizirao je Ogorec.

S time da sankcije neće zaustaviti rusku agresiju složio se i Vinković, a Ogorec je izjavio da rat dobiva onaj koji natjera protivnike da donosi pogrešne odluke te da vrijeme radi za Ukrajinu. Dodao je kako smatra da današnji sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i austrijskog kancelara Karla Nehammera neće ništa promijeniti, no razgovore i pregovore pozdravlja. Nehammer će biti prvi europski čelnik koji će se sastati s Putinom u Moskvi otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu. Austrija je u osobito nezgodnom položaju jer 80 posto svojih potreba za plinom nabavlja iz Rusije te se poput Njemačke suprotstavlja zahtjevu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za zabranom uvoza ruskog plina. Prije pohoda u Moskvu, u subotu je austrijski kancelar posjetio Ukrajinu koju je dosad podržao slanjem 10.000 kaciga i 9.000 obrambenih prsluka za civilne potrebe, a ovoga tjedna protjerao je i četiri ruska diplomata slijedeći primjer ostalih EU članica.

Tome se u ponedjeljak priključila i Hrvatska. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) je ruskom veleposlaniku u Hrvatskoj Andreju Nesterenku uručilo notu kojom obavješćuje Rusiju o smanjenju broja diplomatskog i administrativno-tehničkog osoblja ruskog veleposlanstva u Zagrebu. U priopćenju za javnost iz MVEP-a saznaje se da je zatraženo da 18 diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja Veleposlanstva Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj napusti zemlju.