Tjedan koji je trebao biti u znaku rezultatske oluje na Zagrebačkoj burzi, prije bonace koju donosi dugi vikend, poput groma iz vedrog neba prekinula je objava Fortenove grupe kako traži novog vlasnika, i to izvan granica Hrvatske. Ta je vijest kudikamo zasjenila one objavljene ranije ovoga tjedna pa podsjećamo na druge važne događaje koji su se odigrali, a bilo je itekako zanimljivih stvari.
Naime, ovotjedna analiza našega istraživačkog centra pokazala je kako inflacija obuzdava proračunske minuse, ali usporavanje gospodarstva ipak dolazi po svoje. Proračunski deficiti će 2023. porasti u svim zemljama Adria regije, smatraju analitičari Bloomberg Adrije. To će rezultirati daljnjim povećanjem javnog duga, ali će on, izražen udjelom u BDP-u, zbog nominalnog rasta gospodarstva nastaviti padati.
Javne su financije 2022. bile potpomognute većim poreznim prihodima jer su opći gospodarski oporavak i visoka inflacija pridonijeli većim prihodima od PDV-a i poreza na dohodak. "Kada govorimo o 2023. godini, postojano visoka inflacija i dalje pospješuje rast poreznih prihoda, posebno u državama s visokim stopama PDV-a ili onima u kojima prihodi od PDV-a čine veći udio u ukupnim proračunskim primicima", ističu naši analitičari.
U skladu je to s podacima Državnog zavoda za statistiku koji pokazuju da su ukupni prihodi konsolidirane opće države u 2022. godini iznosili 30,5 milijardi eura te na godišnjoj razini zabilježili rast za 13,3 posto. Povoljna kretanja u državnoj blagajni tijekom prošle godine rezultat su nastavka (realnog) rasta gospodarske aktivnosti, ali i snažnih inflatornih pritisaka koji su imali pozitivne učinke na prihodovnu stranu.
Na tragu tih brojki je i premijer Andrej Plenković najavio podizanje procjene rasta BDP-a za ovu godinu na 2,2 posto.
Državi, čini se, cvatu ruže, a kako je našim kompanijama?
U Fortenovi je prema svemu sudeći situacija kudikamo komplesnija. Iz te su kompanije u srijedu objavili kako se PFortenova prodaje i kako traže kupca izvan Hrvatske. Otvorili su međunarodni proces ispitivanja interesa potencijalnih investitora za kupnju udjela u Fortenova Group MidCo besloten vennootschapu, nizozemskoj kompaniji koja je vlasnica Fortenova grupe.
U materijalima kojima iz Fortenova grupe snube potencijalne kupce navedeni su i nerevidirani, prognozirani financijski pokazatelji za 2022. godinu. Fortenova grupa tako u prognozama za rezultate u protekloj godini navodi ukupne prihode veće od 5,2 milijarde eura, dobit iz operativnog poslovanja IFRS-16 veću od 470 milijuna eura i prilagođenu dobit iz operativnog poslovanja veću od 300 milijuna eura, neto dug od 1,1 milijardu eura, omjer neto duga i prilagođene dobiti iz operativnog poslovanja od 3,5 puta te likvidnost na računu veću od 280 milijuna eura.
Ovo je novo poglavlje u vlasničkoj sagi oko Fortenove, u kojoj zapaženije uloge igraju bivši vlasnik Ivica Todorić, misteriozni ulagač s Bliskog istoka Saif Alketbi i Pavao Vujnovac koji preko tvrtke Open Pass drži otprilike četvrtinu dionica Fortenova Grupe.
Ivica Todorić, bivši vlasnik Agrokora / Tomislav Pavlek/Hina
No ako se pita razvlaštenog gazdu Agrokora Ivicu Todorića, Fortenova je u bankrotu i nitko je neće kupiti. Štoviše,uvjeren je kako će mu se cijela Fortenova grupa vratiti u vlasništvo, uz odštetu, a na konstataciju da je Ledo već prodan te da bi na bubanj mogla i Jamnica, odnosno Mercator, odmahuje rukom.
"Ledo je prodan, ali ja vas uvjeravam, da mi stanemo na čelo kompanije, vratili bi ga džaba. Kupci su bili obaviješteni da je ta tvrtka oteta privatna imovina. Mi smo sigurni da imamo osnova za tužbu i da nam trebaju nadoknaditi štetu i vratiti kompanije. Takve tvrtke može kupovati polumafija. I ova sad prodaja, ja sumnjam da će to netko kupiti. Prvo, brojke koje predstavljaju nisu točne, puno je tu tužbi i problema", istaknuo je Todorić.
A ovaj tjedan obilježen je ponajviše objavama financijskih rezultata za prvo tromjesečje. Pobrojat ćemo samo neke.
Emil Tedeschi / Bloomberg
Prihodi Atlantica u prvom su kvartalu skočili, a dobit je pala. Prihodi od prodaje u Atlantic grupi u prvom tromjesečju bili su 17 posto viši nego u istom razdoblju lani i dosegnuli 215,6 milijuna eura. Na pad dobiti "najveći utjecaj imali su izuzetni visoki troškovi svih sirovina i pakirnog materijala", navode u Atlantic grupi. Pred Atlanticom su brojni izazovi u obrani profitabilnosti.
AD Plastik je pak stabilizirao poslovanje nakon izazovne godine koju je obilježila ruska invazija Ukrajine. AD Plastik je bio prilično izložen ruskom tržištu, a u prvom je ovogodišnjem kvartalu ostvario 33,1 milijun eura poslovnih prihoda, što je jedan posto manje nego u istom razdoblju lani.U AD Plastiku vlada "umjereni optimizam" zbog rasta broja novoregistriranih automobila u Europi, kao i zbog više od 95 milijuna eura novih poslova ugovorenih za europsko tržište. Nakon objave rezultata, dionica je u srijedu ujutro na početku trgovanja blago oslabila, na 15,70 eura.
I Dalekovod grupa je pretrpjela snažan gubitak zbog rata u Ukrajini, prihodi su im lani bili za gotovo četvrtinu niži, a dobit se prepolovila. No optimizam se polako vraća, u ovom kvartalu povećali su prihode za 19 posto i ugovorili poslova u vrijednosti 247 milijuna eura.
Končar je pak ugovorio 404,7 milijuna eura novih poslova, dvostruko više nego lani, a ostvarili su u prvom ovogodišnjem kvartalu 10,3 milijuna eura neto dobiti, što je za 30 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, uz rast prihoda od prodaje za 46,2 posto.
ACI nije u redu sretnika s dobrim rezultatima. Njihovo izvješće na Zagrebačkoj burzi pokazuje kako je prvi kvartal završio s 1,2 milijuna eura gubitka. Ukupni prihodi ACI-ja u prvom tromjesečju iznosili su 5,2 milijuna eura ili za oko 1,4 milijuna eura više nego u istom razdoblju prošle godine, no rasli su i ukupni rashodi, na 6,4 milijuna eura.
Dobit Saponije pala 8,4 posto unatoč većim prihodima. Uprihodila je 23,1 milijuna eura, što je rast od 7,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Što se dobiti tiče, ostvarili su plus od 793 tisuće eura prije oporezivanja, 8,4 posto manje nego u prvom prošlogodišnjem kvartalu.
Minusi na burzama / Bloomberg
Očekivanja i objave financijskih rezultata dovele su i do minusa na burzama. Primjerice, dobit i prodaja Microsofta su iznad očekivanja. Potaknuli su ih otporna korporativna potražnja za osnovnim softverom i uslugama računalstva u oblaku. Dionice su u kasnom trgovanju u utorak skočile više od pet posto.
Prihod Phillipsa bolji su od prognoza, dionice su im odletjele u nebo i porasle čak 11 posto, najviše od ožujka 2020. godine, jer su se smanjili problemi u opskrbnom lancu, što je povećalo rezultate dobavljača medicinske opreme.
Neto dobit kartičarske kuće Visa skočila je za 17 posto u prvom kvartalu ove godine, na krilima snažne potrošnje korisnika kartica. Konkretizirano u brojke, neto dobit kompanije dosegla je 4,3 milijarde dolara, dok su ukupni prihodi iznosili osam milijardi dolara, što je rast od 11 posto u usporedbi s istim razdobljem lani.
Bloomberg
Prihodi Nestléa u prvom tromjesečju porasli su više od prognoza. Prodaja je u prvom kvartalu porasla 9,3 posto na organskoj osnovi, a analitičari su očekivali porast od 7,3 posto. To mogu zahvaliti kupcima koji su nastavili kupovati osnovne namirnice nakon što je proizvođač Nescaféa dodatno povećao cijene. Nestlé je u Hrvatskoj u prvom kvartalu 2023. ostvario organski rast od 8,1 posto.
Zato bankama ne ide baš dobro. Kvartalna dobit UBS-a razočarala je, a veliki klijenti sve su nervozniji. Dionice su pale za čak 5,4 posto nakon što je banka izvijestila o najslabijoj tromjesečnoj dobiti u više od tri godine. Tako su prvo tromjesečje završili s 1,03 milijardi dolara neto dobiti, što je znatno manje od procjenjenih 1,86 milijardi dolara.
Naravno, i Credit Suisse zabilježio je gubitak, od 69 milijardi dolara. Tijekom prvog kvartala ove godine zbog odljeva kapitala pretrpjeli su gubitke od 69 milijardi dolara, ali su i otpisali mnogo imovine, što UBS Groupu predstavlja dodatni izazov u zadržavanju ključnih klijenata i imovine nakon hitnog preuzimanja Credit Suissea.
Bloomberg
S druge strane, Zagrebačka banka je na 174 milijuna eura prihoda ostvarila 108 milijuna čiste dobiti. Ukupni prihodi u prva tri mjeseca ove godine skočili za 35 milijuna eura, što je rast od 25,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok im je neto dobit skočila za 26 milijuna eura, gotovo 32 posto više nego u prvom tromjesečju 2022. Strelovito su rasli prihodi od kamata, za čak 70 posto, na 119 milijuna eura, a neto prihod od provizija i naknada porastao je za 11 posto, na 40 milijuna eura.
Nakon izvještaja stižu i dividende. Adrisu je dobit odletjela u nebo, završili su 2022. s 6,5 milijardi kuna (862,7 milijuna eura) ukupnog prihoda, što je za 14 posto više u usporedbi s prethodnom godinom. Zato predlažu isplatu 2,35 eura dividende po dionici, i to iz zadržane dobiti ostvarene poslovanjem od 2005. do zaključno 2011. godine.
Iako je Ericsson NT ostvario blagi pad prihoda, ipak ide dividenda od od šest eura po dionici.
Lincencirane fotografije Valamar
Valamar Riviera donijela je odluku o isplati dividende u visini od 0,20 eura po svakoj dionici. Pravo na isplatu dividende pripada svim dioničarima Valamara, imateljima dionica na dan 28. travnja 2023., a dividenda će biti isplaćena 10. svibnja. Ako netko slučajno ne zna što bi s dividendom, Tiffany se vratio na njujoršku Petu aveniju nakon tri godine renovacija.
A Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dosad je u Hrvatsku uložila više od 4,4 milijarde eura, od čega je 300 milijuna uloženo prošle godine. Također, nedavno su potpisali ugovor s Infinumom. Ta hrvatska IT kompanija pridružila se EBRD-ovu Blue Ribbon programu za mala i srednja poduzeća koji pomaže perspektivnim regionalnim malim i srednjim poduzećima rasti i razvijati se u tržišne lidere. Infinum je četvrta hrvatska tvrtka koja se pridružila Blue Ribbon programu, koji broji 82 mala i srednja poduzeća u 28 zemalja.
Tjedan je obilježila nezaobilazna EBRD-ova konferencija Consumer Rules. Prvog dana su regionalni teškaši objašnjavali kako plivaju kroz krizu: "Mi smo s Balkana, vidjeli smo i gore", bili su složni.
Bloomberg Adria
Kako stvari stoje, uvijek može i gore. Analiza Svjetske banke pokazuje kako zapadni Balkan u 2023. čeka usporavanje gospodarstva. E Balkane naš, budi nam silan i dobro nam stoj. Nego, hoće li se Balkanci, a s njima i cijeli svijet, odreći mesa? Hm, teško! No "sadašnjim usjevima možemo prehraniti i 15 milijardi ljudi, ako ga se okanimo", poruka je to s panela o korištenju tehnologije u poljoprivredi koja ima veliki učinak na prinose i profitabilnost proizvodnje hrane, no, kažu, vrijeme je za korjenite promjene.
Korjenite promjene mogle bi čekati smirivanje cijena, energenata i drugih faktora. Po tom pitanju stiže nam tračak optimizma iz Atlantica. "Imamo naznake da će doći do smirivanja cijene sirovine i korekcije cijena prema krajnjem potrošaču", rekao je za Bloomberg Adriju Neven Vranković, potpredsjednik Atlantica.
Pokazuje to i jedno istraživanje koje kaže kako će cijene hrane ostati visoke, ali popuštanje rasta cijena stiže krajem godine, tako da ga s veseljem možemo čekati. Blagdanska košarica će nam, ako im je vjerovati, biti jeftinija, ili? Možemo se tješiti da ćemo imati gdje kupovati. Za razliku od Nijemaca, kod kojih je najavljeno zatvaranje tisuće trgovina. Razlog – rast operativnih troškova i pad kupovne moći potrošača. Pad te iste kupovne moći ne dira modnog diva LVMH-a. Istina, ne europskih već kineskih kupaca, zahvaljujući kojima su postali prva kompanija u Europi koja broji više od 500 milijardi dolara.
Dubrovnik | Bloomberg
Sve važno je već navedeno, no kakav bi ovo bio pregled tjedna u Hrvatskoj, a da barem jednom ne spomenemo turističku sezonu. Imamo novog igrača u najmu luksuznog smještaja, a on očekuje rekordnu sezonu. Eto, čini se da tu više nema dvojbe – sad je samo na turistima da opravdaju ova očekivanja.
.webp){kind=icon}
