.webp){kind=icon}
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), bruto inozemni dug iznosio je na kraju rujna 48,5 milijardi eura, što je smanjenje od 713,9 milijuna eura ili 1,5 posto u odnosu na kolovoz. Na godišnjoj razini, zabilježeno je povećanje od 1,9 milijarde eura ili 4,1 posto. U odnosu na kraj 2021. bruto inozemni dug veći je za 1,3 milijarde eura ili 2,7 posto, dok je na tromjesečnoj razini evidentiran pad od 1,1 milijarde eura ili 2,3 posto.
Unatoč usporavanju gospodarske aktivnosti u trećem tromjesečju, porast nominalnog BDP-a spustio je relativni pokazatelj inozemne zaduženosti na razinu od 74,6 posto BDP-a. U odnosu na kraj 2021., pad je to od 6,4 postotnih bodova, dok je u odnosu na isto tromjesečje 2021. godine ostvareno smanjenje od 8,1 postotnog boda.
I na tromjesečnoj razini udio bruto vanjskog duga u BDP-u manji je za 4,8 postotnih bodova. Promatrano u odnosu na godišnji bruto domaći proizvod, udio ino duga u BDP-u smanjuje se već četvrto tromjesečje zaredom te se spustio na najnižu razinu od prvog tromjesečja 2020. godine.
Čitaj više
Dobit banaka u deset mjeseci milijardu kuna viša nego lani
Do kraja listopada neto dobit domaćih banaka 5,53 milijarde kuna.
30.12.2022
Savjet HNB-a: Nastavljen rast kredita stanovništvu i poduzećima
Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici u srijedu raspravljao o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima.
07.12.2022
U listopadu povećane međunarodne pričuve HNB-a
Ukupna aktiva središnje banke je na kraju listopada iznosila 228,9 milijardi kuna, što je dvije milijarde kuna više u odnosu na rujan.
07.12.2022
Udio duga opće države u BDP-u smanjen za 11,8 postotnih bodova
Dug opće države krajem lipnja ove godine iznosio je gotovo 343,7 milijardi kuna.
27.10.2022
Na kraju rujna, bruto inozemni dug javnog sektora iznosio je 22,9 milijarde eura ili 47,3 posto ukupnog ino duga. S druge strane, privatni dug s 25,5 milijardi eura obveza prema inozemnim vjerovnicima činio je 52,7 posto ukupnog bruto inozemnog duga.
Prema RBA-u, na tromjesečnoj razini smanjenju inozemnog duga najviše je pridonijelo smanjenje duga opće države (516 milijuna eura ili 2,8 posto) i ostalih domaćih sektora, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima u inozemstvu.
Analitičari HNB-a i u posljednjem ovogodišnjem tromjesečju očekuju nastavak smanjenja omjera bruto inozemnog duga u BDP-u. Iako će se ino dug u apsolutnom iznosu vjerojatno nastaviti povećavati zbog rasta obveza središnje banke i poslovnih banaka, spomenuto smanjenje omjera odražavat će nastavak rasta nominalnog BDP-a.
"Stoga na razini cijele 2022. u odnosu na kraj 2021. očekujemo smanjenje relativnog pokazatelja inozemne zaduženosti na razinu oko 70 posto", zaključili su analitičari RBA.
