Zapadne zemlje su na rat u Ukrajini odgovorile opsežnim međunarodnim sankcijama Rusiji. No Sjedinjene Američke Države (SAD) i njihovi saveznici već desetljećima sankcije koriste u razne svrhe. Na američkom popisu sankcija nalaze se i građani te kompanije iz Adria regije.
Sankcije u SAD-u obavlja Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) koji djeluje u okviru američkog ministarstva financija. To mogu biti opće sankcije protiv određene zemlje ili industrijskog sektora, primjerice zabrana uvoza ili izvoza određene robe. No zvučniji su SDN-ovi (specially designated nationals), ciljane sankcije koje se odnose na određenu fizičku ili pravnu osobu.
Još su početkom ove godine na vrhu ovog popisa prednjačile osobe iz Irana, Sirije i Sjeverne Koreje, a od invazije na Ukrajinu Rusija je odjednom postala najsankcioniranija zemlja. U tom razdoblju nije bilo previše pojedinaca i kompanija pod sankcijama u Adria regiji, za koju postoje dva odvojena američka programa kažnjavanja.
Prvi, pod oznakom BALKAN, na snazi je od 2003. godine, kada je tadašnji predsjednik George W. Bush izvršnom uredbom ukinuo izvanredno stanje glede situacije na području bivše Jugoslavije, dodavši i popis osoba koje predstavljaju prijetnju miru i stabilnosti u regiji.
Zabrinutost za stabilnost regije
Drugi, označen BALKANS-EO14033, usvojio je izvršnom naredbom lani u lipnju američki predsjednik Joe Biden, a odnosi se i na fizičke i pravne osobe koje, prema ocjeni američkih vlasti, pridonose destabilizaciji Zapadnog Balkana. Za pojedince koji se nađu na ikojem od ta dva popisa, SAD zamrzava tamo prijavljenu imovinu, a Bidenova izvršna naredba dodala je zabranu ulaska u SAD.
Osim dvaju balkanskih programa, neki pojedinci i kompanije sankcionirani su i u okviru drugih programa, uglavnom u vezi s prodajom ilegalnih droga (oznake SDNTK i SDNT), podržavanjem terorizma (SDGT) ili kršenjem ljudskih prava (GLOMAG).
Hrvatska na popisu sankcioniranih ima četiri pravne osobe. Cylinder System LTD koji proizvodi metalne boce za skladištenje ukapljenih plinova uključen je u sankcije protiv Irana jer ta bliskoistočna država navodno kontrolira kompaniju koja ih opskrbljuje vojnom opremom. Prema podacima na stranici IranWatch, Slovenija je također među uvoznicima proizvoda te kompanije. Sankcije uključuju zabranu transakcija s američkim klijentima i zamrzavanje američke imovine.
Ruski poslovi u Hrvatskoj
Dvije hrvatske kompanije u vlasništvu Maje Nikolaevne Tokareve nalaze se na popisu sankcija protiv Rusije. Njihova je vlasnica kći Nikolaja Tokareva, predsjednika ruske naftovodne kompanije Transnjeft, a preko svojih kompanija posjeduje dvije nekretnine na Lošinju, navodi međunarodna mreža novinara OCCRP. Zaklada Benevolence International, na papiru humanitarna organizacija, nalazi se na popisu sankcija protiv globalnog terorizma (Global Terrorism Sanctions Regulations), s oznakom SDGT.
U Bosni i Hercegovini je sankcionirano 27 fizičkih i pravnih osoba. Među pojedincima se, primjerice, ističe predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kojeg su na popis uvrstili i Bush i Biden. Prošle je godine Biden sankcionirao i Alternativnu televiziju (ATV) koja se dovodi u vezu s Dodikom. Sankcionirana je i ultradesničarska Srpska demokratska stranka.
U Srbiji je pod sankcijama 35 fizičkih i pravnih osoba, najviše od svih zemalja u regiji. Srbija je također jedina zemlja u regiji čije su osobe ili kompanije sankcionirane u okviru GLOMAG-a (Global Magnitsky Act), sankcija protiv kršenja ljudskih prava. Većina imena na popisu spada upravo u ovu rubriku. Riječ je uglavnom o osobama povezanim s trgovcem oružjem Slobodanom Tešićem za kojim je također raspisana Interpolova tjeralica. Njegove glavne kompanije u Srbiji su Partizan Tech i Technoglobal Systems, obje su na listi sankcija.
Milorad Dodik (desno) na sastanku s predsjednikom Slovenije Borutom Pahorom | STA
Međutim, postoje i određena preklapanja. Luka Karadžić, brat bivšeg predsjednika Republike Srpske, osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, sankcioniran je kako u Bosni i Hercegovini tako i u Crnoj Gori i Srbiji. Pod sankcijama u Srbiji je i njegova kompanija Komotko.
Sjeverna Makedonija ima dva predstavnika na američkoj listi sankcija. Prvi je bivši makedonski premijer Nikola Gruevski, koji je državu vodio između 2006. i 2016. Godine 2018. osuđen je na dvije godine zatvora zbog zloupotrebe položaja i ovlasti prilikom kupovine blindiranog Mercedes-Benza za 600 tisuća eura. Gruevski je prije odsluženja kazne pobjegao u Mađarsku i zatražio politički azil. Druga osoba je Sašo Mijalkov, šef makedonske obavještajne agencije za vrijeme vlade Gruevskog i premijerov rođak.
Dva su rođaka dodana u Bidenov program sankcija u travnju ove godine.
Amerikanci traže slovenskog "kralja steroida"
Na popisu je pet fizičkih i četiri pravnih slovenskih osoba: Mihael, Matevž i Alenka Karner, Dejan Donko i Uroš Slivnikte te s njima povezana društva Karner, Merideis, Palea i Velinvestment. Svi su oni dio kriminalne skupine koja se pod vodstvom Mihaela Karnera bavila prodajom anaboličkih steroida u SAD-u, pa su uvršteni u program sankcija za borbu protiv stranih trgovaca narkoticima pod šifrom SDNTK. Karner je uhićen u Austriji na temelju američke tjeralice, gdje je uspio izbjeći izručenje američkim vlastima.
Karner je prije nekoliko dana na konferenciji Business Forensics u organizaciji Tax-Fin-Lexa održao predavanje o otvaranju kompanija u poreznim oazama, što je podiglo prašinu i uzrokovalo otkazivanje sudjelovanja nekih drugih predavača, među kojima je bila i slovenska ministrica unutarnjih poslova Tatjana Bobnar.
Inženjer građevine, investitor i prodavač anaboličkih steroida Mihael Karner | STA
.webp){kind=icon}
