Novi namet primjenjivat će se na proizvode vrijedne manje od 150 eura od 1. srpnja, po stopi od 3 eura. Namjera mu je usporiti priljev jeftine robe izvan EU-a.
EU ukida svoje de minimis izuzeće, carinsku olakšicu, a dodatni namet plaćat će prodavači, prijevoznici paketa ili carinski agenti, odnosno prenosit će ga na kupce, što potencijalno može uzrokovati kašnjenja u isporuci.
Promjena dodaje složenost menadžerima za usklađenost s carinskim propisima i mogla bi dovesti do sporijih isporuka, dok se tvrtke izvan EU brinu zbog dodatnih zahtjeva za usklađenost, potencijalnog pada potražnje i naknada.
Čitaj više
EU kaznila Temu s 200 milijuna eura, na meti proizvodi za najmlađe
Europska unija ponovno trenira strogoću na globalnim tehnološkim divovima, a na meti regulatora ovoga se puta našla popularna platforma za kupovinu zbog ozbiljnih propusta u sigurnosti proizvoda.
28.05.2026
Temu i Shein dobivaju konkurenciju, stiže kineska platforma s dostavom unutar jednog dana, ali i dodatnim troškovima za kupce
Joybuy se kladi na brzu dostavu i povećava pritisak na Amazon, Temu i Shein.
19.03.2026
Tri eura po materijalu za 4,6 milijardi paketa! EU udara na Temu i Shein, ali i na džepove građana
Od 1. srpnja ukida se carinsko izuzeće za pakete vrijednosti do 150 eura
15.03.2026
EU protiv jeftinih pošiljki: tri eura više za svaki paket iz trećih zemalja
EU želi zaustaviti poplavu jeftinih paketa, uglavnom iz Kine, i izjednačiti uvjete za europske trgovce.
15.12.2025
Potrošači diljem Europske unije koji traže povoljne ponude počet će osjećati pritisak viših troškova online kupovine sljedeći tjedan kada stupi na snagu novi namet, prvenstveno usmjeren na Kinu. To je novi sloj trgovinskih trenja između dvaju gospodarstava.
Od 1. srpnja proizvodi vrijedni manje od 150 eura podliježu nametu od 3 eura. Mjera ima za cilj usporiti priljev jeftine robe izvan EU koju prodaju web stranice poput Sheina i Temua.
Uvoz e-trgovine u EU prošle je godine dosegao gotovo šest milijardi artikala, pri čemu Kina čini oko 90 posto robe vrijedne manje od 150 eura - artikli poput brze mode, kozmetike i elektronike.
Privremeni namet EU-a u nekim je aspektima odraz širih trgovinskih problema, od računalnih čipova i rijetkih zemalja do automobila. Ogroman uvoz znači da se trgovinski deficit EU-a s Kinom povećava, a vlade su zabrinute kako njihova domaća poduzeća, velika i mala, mogu preživjeti u konkurenciji s pekinškim industrijama koje su snažno subvencionirane.
Novi namet pogodit će kupce jer EU ukida takozvano de minimis izuzeće, carinsko olakšanje koje je ime dobilo od latinskog izraza koji labavo znači "premalo da bi bilo važno".
Prodavači, prijevoznici paketa ili carinski posrednici platit će dodatni porez i prenijeti ga na kupce, a može doći i do kašnjenja u pošiljkama. Dostavni div FedEx, na primjer, u obavijesti kojom najavljuje novu naknadu rekao je da će "iznos nadoknaditi od kupca".
Pixsell
Granične agencije desetljećima dopuštaju izuzeće kako bi smanjile svoj administrativni teret i održale niske troškove za online kupce. No, naknadni val jeftinog uvoza postao je političko pitanje koje je pomoglo potaknuti protekcionizam.
Rastući trgovinski deficit EU-a s Kinom
SAD je prošle godine zatvorio svoj carinski prozor od 800 dolara, navodeći pošiljke koje su trebale narasti na 1,4 milijarde dolara do 2024. Promjena je uzrokovala privremene poremećaje. EU kaže da se mjera ne odnosi na protekcionizam, već na jednake uvjete i bolju sigurnost proizvoda.
"To je stvorilo nepoštenu konkurenciju s kojom tradicionalni trgovci ne mogu konkurirati", rekla je ovog mjeseca Europska komisija, izvršno tijelo EU-a. Promjena dodaje još jedan sloj birokracije za menadžere za usklađenost s carinskim propisima koji se već suočavaju s trgovinskim previranjima, od Brexita do globalnih carina američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Pristojba EU-a naplaćuje se na svaki proizvod na temelju njegove carinske oznake. Dakle, paket od tri majice prijavljene pod istom tarifnom oznakom platio bi carinu od tri eura. Paket majice i knjige koštao bi šest eura. Pošiljka tri proizvoda navedena pod istom oznakom, ali iz tri različite zemlje, koštala bi devet eura.
Veća složenost
"Ovo će stvari učiniti kompliciranijima. Moglo bi doći do početnog vala poslova koji će se zaustaviti jer kupac kaže: Zaboravite, ne kupujem, ne želim platiti dodatnih tri, šest ili devet eura na blagajni", rekao je u intervjuu Mike Parra, voditelj DHL Express Europe.
Kao dio modernizacije carinskog režima e-trgovine u EU, koja će trajati do 2028., dodatna naknada za obradu trebala bi stupiti na snagu u studenom, za koju DHL procjenjuje da će iznositi oko dva eura po pošiljci.
Promjene bi mogle dovesti do sporijih isporuka kupcima zbog razlika u carinskom izvještavanju i prelaska tereta s ekspresnih usluga na veće konsolidirane pošiljke putem složenijih, ali jeftinijih načina prijevoza, rekao je Parra.
Prema britanskoj kurirskoj tvrtki Parcelhero, neki prijevoznici tereta prijavljuju uska grla u svojim lancima opskrbe u početnoj fazi provedbe nove pristojbe. Tvrtke izvan EU zabrinute su ne samo zbog naknada, već i zbog dodatnih zahtjeva za usklađenost i potencijalnog pada potražnje na tržištu od oko 450 milijuna potrošača.
Iako su novi protokoli navodno usmjereni na stranice poput Temua i Sheina, "rješenje je sveobuhvatno", rekao je Marco Forgione, generalni direktor britanskog Chartered Institute of Export & International Trade.
"Vlade dobivaju obilje dodatnog novca. Gubitnici će biti mala poduzeća koja posluju s EU i svi koji šalju robu izravno potrošačima u EU putem sustava ekspresnih paketa", poručio je.
Pixsell
U međuvremenu, poduzeća u Velikoj Britaniji osjećaju se posebno izloženima, jer britanska vlada neće postupno ukinuti prag bescarinskog uvoza od 135 funti do 2029. godine.
Andrew Goodacre, čelnik Britanskog udruženja neovisnih trgovaca, rekao je da oko milijardu proizvoda godišnje stigne u Veliku Britaniju u okviru olakšice za "uvoz niske vrijednosti". To otežava trgovinama na glavnim ulicama da se natječu jer se suočavaju s rastućim najamninama, računima za energiju i troškovima plaća, rekao je.
"Što dulje držimo vrata otvorena, to će se više štete učiniti", ističe Goodacre.
To je stvarnost s kojom se suočava John Jones, generalni direktor tvrtke Philip Morris & Son, koji vodi malu robnu kuću u Herefordu u Engleskoj i web stranicu koja prodaje sve, od Barbour torbi do mamaca za patke za lovce. Prije nego što je Britanija napustila EU 2020. godine, međunarodna prodaja činila je oko 10 do 15 posto Jonesovog poslovanja. Nakon Brexita, taj je udio pao na 5 posto. Njegova online prodaja u SAD-u gotovo je presušila otkako je Trump uveo uvozne poreze na robu većine svojih trgovinskih partnera.
Sada je Jones zabrinut što će se dogoditi nakon 1. srpnja i hoće li i njegova baza kupaca iz EU nestati. "Naše glavne ulice se smanjuju iz dana u dan", rekao je Jones. Dodajte tome konkurenciju iz inozemstva i nove poreze, i njegova se tvrtka nalazi u "najgorem od oba svijeta", rekao je.