Grad Rijeka najveća je hrvatska i jedna od najznačajnijih europskih i sredozemnih luka s projektima razvoja lučkih kapaciteta. Kako izgleda izgradnja budućeg Rijeka Gateway terminala, najveće investicije u povijesti riječke luke od oko 400 milijuna eura koja će omogućiti otvaranje više od 300 novih radnih mjesta u kontejnerskom terminalu, otkriva nam Marko Perožić u emisiji Pokretači. U trećoj emisiji doznat ćemo i kako u primorsko-goranskoj županiji žive mikropoduzetnici, koji se ne bave turizmom kao i kakve poslovne strategije imaju „veliki“ poput JGL-a i Valamara te kako su integrirani u zajednicu u kojoj djeluju.
Promo/Pokretači
U Rijeku, tradicionalno lučki grad ulažu se milijuni eura kako bi taj grad postao kontejnerski centar Jadrana. Plan je da uskoro kroz luku Rijeka prođe 650.000 kontejnera na godinu. Investicija u prvoj fazi iznosi 210 milijuna eura, a nakon toga investirat će se novih 180 milijuna eura.
„Rijeka je savršena lokacija za Gateway, tu imamo izvrsnu poveznicu između mora i kopna i odličan geostrateški položaj za cijelu regiju. Kad završe radovi, Rijeka će u svoju luku moći primiti najveće brodove svijeta. Održivost poslovanja izuzetno nam je bitna jer razmišljamo o budućnosti i lokalnoj zajednici. Upravo zbog toga imamo znatna ulaganja u održivost, čak 95% pogona pokretat će struja koja ovisi o obnovljivim izvorima energije. To nam je jako važno da smanjimo utjecaj na okoliš“, rekao je CEO Rijeke Gateway, Peter Corfitsen.
Promo/Pokretači
JGL je najveća hrvatska farmaceutska kompanija u domaćem vlasništvu, koja na godinu ima oko 200 milijuna eura prihoda. Trenutačno im je najveći izazov u poslovanju geopolitička nesigurnost i makroekonomska situacija.
„ Sve više je blokada, sankcija, dizanja tarifa, međunarodni nabavni lanci sve su kompliciraniji“, o izazovima poslovanja govorio je Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a. Budućnost ove kompanije su izvozna tržišta, no vole ostati povezani i sa zajednicom. Nedavno su proširili jedinstven projekt - Muzej farmacije, koji su osnovali u suradnji s riječkim gradskim muzejom.
Od 150.000 kompanija, koje su 2022. godine poslovale u Hrvatskoj, gotovo ih 90 posto otpada na mikropoduzetnike, koji imaju do deset zaposlenih. Koliko je teško biti mikropoduzetnik govori Tijana Božović Galjanić, vlasnica i osnivačica Superheraw branda. Galjanić je pokrenula proizvodnju organskih energetskih pločica napravljenih od jednostavnih i prirodnih sastojaka poput voća, orašastih plodova, sjemenki i začina.
„Da bi bili konkurentni na tržištu, najveći nam je izazov nabavljanje cjenovno konkurentnih sirovina. Nikad ne želim ići nauštrb kvalitete bez obzira na to koliko sam mala, pa je samim time i sirovina skuplja. Većinu nabavlja iz Hrvatske, no neke poput datulja uvozi iz Alžira ili Tunisa, indijske orahe iz Vijetnama i Indonezije... Naše proizvode kupci mogu pronaći i u zemljama Beneluxa, Poljske, Češke, Slovenije, a u Hrvatskoj su dostupni u trgovačkim lancima“, naglasila je vlasnica brenda Superheraw.
Promo/Pokretači
Dodala je da joj je veliki zamah u poslovanju dala Uplift akademija, koju su pokrenuli Algebra i Mastercard i to joj je dalo potrebna digitalna znanja i kompetencije, a upoznala je i poduzetnike s kojima je dijelila svoje poslovne uspjehe kao i izazove.
U istarskoj županiji smjestila se Agrolaguna koja pod svojim brendom ima „sveto istarsko trojstvo“, sir, masline i vina.
Predsjednica Uprave Agrolagune, Nerina Zec istaknula je da im je najveći plus to što imaju vlastite resurse u proizvodnji, a to što su dio grupacije Fortenove uvelike im je pomoglo jer imaju osiguran plasman proizvoda kao i mogućnost investiranja u proširenje kapaciteta. Kako u Istarskoj županiji posluje Valamar i zašto im je održivost kao i povezanost sa zajednicom izuzetno bitna, doznat ćete u trećim Pokretačima.
.webp){kind=icon}
