Ministri unutarnjih poslova država članica Europske unije (EU) u četvrtak su u Vijeću Europske unije jednoglasno i službeno potvrdili hrvatski prijem u Schengen, dok za Bugarsku i Rumunjsku nije bilo konsenzusa, saznaje se iz diplomatskih izvora. Od 1. siječnja 2023. godine na Bregani, kao i preostala 73 dosadašnja granična prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom neometano će se odvijati protok putnika i roba, bez zadržavanja i kontrole putnih dokumenata.
Zbog tehničkih uvjeta, slobodna putovanja bez granica unutar Schengena kroz zračne luke bit će moguća nešto kasnije, odnosno od 26. ožujka 2023. godine. Razlog tome je što je u zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno promijeniti izlaze za zrakoplove koji dolaze i odlaze iz Hrvatske kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Dosadašnje pravilo je da se te izmjene rade prilikom sezonskog pomicanja sata, odnosno u ovom slučaju 26. ožujka sljedeće godine.
Hrvatsko članstvo u Schengenu najprije je bilo u paketu razmatranja s ostale dvije zemlje članice EU-a – Rumunjskom i Bugarskom, no danas je jedino Hrvatska dobila zeleno svjetlo za pristupanje Schengenu.
Čitaj više
Brojimo minute do zelenog svjetla za Schengen, dva se sektora posebno raduju
Pozitivne strane pristupanja Schengenu biti će najvidljivije u sektoru prometa i u turizmu.
08.12.2022
Plenkovića ne zabrinjava stav Austrije o proširenju Schengena
Razlog zbog kojeg je Austrija zabrinuta je povećani broj tražitelja azila u Austriji.
22.11.2022
EP: Hrvatska je spremna čuvati granice Schengena
Ovo je najvažnija odluka o mandatu hrvatskih zastupnika u EP-u.
11.11.2022
Europski parlament podržao ulazak Hrvatske u Schengen
Konačna potvrda na Vijeću EU-a predviđena je za 9. prosinca.
10.11.2022
Austrijanci će posebno glasati o ulasku Hrvatske u Schengen
Austrijski kancelar Karl Nehammer je rekao kako je Austrija pod ogromnim pritiskom zbog ilegalnih migracija.
23.11.2022
Nakon nedavnih špekulacija o planovima austrijske blokade hrvatskog članstva u Schengenu, ministar unutarnjih poslova Austrije Gerhard Karner je pojasnio kako se njihova zabrinutost oko širenja granica Schengena odnosi na ilegalne migracije i tražitelje azila u Austriji, gdje pritisak nije dolazio iz Hrvatske. Rekao je kako je samo ove godine uhićen 74.291 migrant u austrijskom Gradišću.
Pristupanje Bugarske i Rumunjske Schengenu prvotno su još 2011. godine osporili ministri unutarnjih poslova iz Nizozemske i Finske, što je njihovo ponovno razmatranje za članstvo, održano 8. prosinca 2022. godine, prolongiralo za više od desetljeća. Iako su Finci odustali od svoje blokade, Nizozemci su ostali ustrajni i unutar nacionalnog parlamenta izglasali rezoluciju u kojoj od nizozemskog premijera Marka Ruttea traže da vlada zbog zabrinutosti oko organiziranog kriminala i korupcije u tim zemljama ne podrži bugarsko i rumunjsko članstvo.
Putnici u međunarodnoj zračnoj luci Leonardo da Vinci u Rimu | Depositphotos
Iako je Ylva Johansson, povjerenica za unutarnje poslove, na tiskovnoj konferenciji održanoj 16. studenoga, izjavila kako sve tri članice EU-a – Hrvatska, Bugarska i Rumunjska zaslužuju ravnopravan europski tretman, Bugarska i Rumunjska za sada, uz Cipar i Irsku, ostaju izvan Schengena, a novi termin razmatranja njihovog prijama još uvijek nije poznat.
.webp){kind=icon}
