.webp){kind=icon}
Prije nego u uredu 'nafrljite' grijanje i istovremeno ostavite otvorene prozore i upaljena svjetla, razmislite o energiji koju trošite. I ne, ovog puta ne samo zbog održivosti, već i zbog troška koji opterećuje vaše poslodavce. Iako je u Hrvatskoj država subvencionirala cijene struje i plina, gospodarstvo plaća tržišne cijene od rujna 2023. godine, a cijene energije za gospodarstvo su među najvišima u široj regiji. No, urede na stranu, ozbiljnije postaje kada zbrojimo koliko je uz takve uvjete teže proizvoditi te koliko to ugrožava konkurentnost poduzeća iz Hrvatske. Dodatan pritisak rade i cijene još jednog energenta – nafte – na koje utječu odnosi na Bliskom istoku koji su proteklog vikenda ponovo zaoštrili nakon što je Izrael u subotu rano ujutro napao ciljeve u Iranu.
Osim cijena energije, za poslodavce sve veći problem postaju i zahtjevi zaposlenika za fleksibilnim uvjetima rada. Sve je manje onih koji žele dolaziti u urede, družiti se s kolegama i stajati u prometnim gužvama. Istraživanja su i prije pandemije ukazivala na to da fleksibilnost rada postaje važan čimbenik kod zadovoljstva poslom i angažiranosti. Iako brojni poslodavci ne dijele oduševljenje novim modelima rada, mnogi misle da je to sve manje pitanje njihovog izbora, barem ako žele imati radnike.
No, ima i onih kojima ne smeta što nemaju radnike, barem ne domaće, jer strani radnici za fleksibilnost ne pitaju. Njih je u Hrvatskoj sve više zbog čega agencije za regrutiranje stranih radnika imaju razloga za zadovoljstvo. Nije potrebno puno zbrajanja i oduzimanja da bi shvatili da je po tom pitanju stanje na tržištu veoma kaotično, kako ga je definirao predsjednik Zajednice agencija za zapošljavanje pri HGK-u Marko Pekčec. On ističe da u Hrvatskoj kaotičnom stanju pridonosi činjenica da je regulativa za agencije minimalna, a i to što neke agencije na tržištu zarađuju izravno od radnika.
Radnika bi sigurno nedostajalo kada bi u Slavoniji i Baranji, umjesto o tome da postanu "žitnica" Europe, razmislili o nesvakidašnjoj ideji – sadnji koke. Područje cijele Osječko-baranjske, Sisačko-moslavačke ili Splitsko-dalmatinske županije bilo bi dovoljno za zadovoljavanje globalne potražnje za tim narkotikom.
Regulacija cijena energije: Balansiranje gospodarstva i tržišnih pritisaka
Globalni rast cijena energenata u prethodnim godinama povećao je troškovni teret poduzećima. Električna energija je nezaobilazan input, a rast cijena pogađa i manje potrošače, koji plaćaju veće cijene struje, kao i najveće potrošače zbog količine koju troše. Međutim, cijene s tržišta nisu se u potpunosti preslikale na cijene za korisnike jer su uvedene mjere za ograničavanje prijenosa cijena na krajnjeg korisnika (u ovom slučaju gospodarstvo), čime je smanjen troškovni pritisak i na gospodarstvo i na inflaciju. U Hrvatskoj je država uz pakete pomoći subvencionirala cijene struje i plina, ali ih postepeno ukida. Gospodarstvo plaća tržišne cijene od rujna 2023., kada je istekao jedan od paketa pomoći, dok su mjere za stanovništvo i dalje na snazi. Cijene energije za gospodarstvo su među najvišima u široj regiji, što često izaziva negodovanje u gospodarstvu zbog ugrožavanja konkurentnosti.
Poslodavci sve manje imaju izbora oko fleksibilnih uvjeta rada
Oni koji se prilagođavaju napreduju dok oni koji u tome zaostaju riskiraju opstanak, česta je poruka poslovnih gurua koji su to načelo iz prirode prenijeli u korporativni svijet. Jedan od povijesnih trenutaka u kojem se zahtijevala prilagodba nedvojbeno je bila pandemija. To je bio trenutak kada su se počeli primjenjivati novi poslovni modeli, kao što je rad od kuće. Bruna Kostelac Košir, šefica odjela za ljudske resurse u Mplusu, jednoj od poslovnih vertikala Bosqar Investa, podijelila je s Bloomberg Adrijom svoje viđenje o tome koliko se dobro tvrtke snalaze u novom okružju u kojemu su zaposlenici sve zahtjevniji kad je riječ o fleksibilnim uvjetima rada. Navodi da se izazovi jedne strane svode na to da tvrtke traže optimalan model rada koji osigurava visoku produktivnost, a zaposlenici imaju jasnije preferencije oko toga koji im način rada odgovara te su u tom smislu sve odlučniji.
Tržište pronalaženja stranih radnika treba regulirati
Hrvatska treba strane radnike, ali očito i strani radnici sve više nalaze interes u radu u Hrvatskoj, ako je suditi prema rastu broja radnih dozvola koje se izdaju. Istodobno, potražnja za pravim radnikom nije jednostavna stvar. Stoga je logična živahna aktivnost agencija za zapošljavanje posljednjih godina, no istodobno se otvorilo pitanje kvalitete i pouzdanosti rada takvih agencija, odnosno regulatornog okvira u kojima djeluju. Krajem prošle godine pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) osnovana je Zajednica agencija za zapošljavanje, a njezin predsjednik Marko Pekčec je za Bloomberg Adriju istaknuo da su nedostatak radne snage, rastući trend zapošljavanja stranih radnika, ali i loši uvjeti njihovog boravka, integracija i kvalifikacija sve veći izazov.
Slavonija nije postala žitnica Europe, lako bi mogla biti dobavljač koke
O Slavoniji i Baranji kao potencijalnoj "žitnici" Europe ili barem lokaciji gdje bi se trebalo proizvoditi dovoljno hrane kako Hrvatska ne bi bila primorana uvoziti voće i povrće, fantazira se već desetljećima. U međuvremenu, državna poljoprivredna politika još uvijek nije uspjela stvoriti uvjete kako bi se to ostvarilo pa bismo, tek kao ideju i nesvakidašnje rješenje mogli razmisliti o nečem drukčijem – sadnji koke. Nasadi koke, biljke iz koje se proizvodi kokain, na području cijele Osječko-baranjske, Sisačko-moslavačke ili Splitsko-dalmatinske županije bili bi dovoljni za zadovoljavanje globalne potražnje za tim narkotikom.
Slijedi...
Nakon što smo prošlog tjedna vidjeli kako su u prvih devet mjeseci ove godine poslovale neke kompanije, ponedjeljak će se nastaviti u istom tonu. Danas očekujemo objavu rezultata kompanije kao što su AD Plastik i Philips.
Također, u danu neće nedostajati niti statistike s obzirom na to da DZS objavljuje indeks prometa industrije.
