Iako je Hrvatskoj povećan kreditni rejting, premijer poručuje kako Hrvatska neće žuriti s prodajom obveznica na stranim tržištima. Očito se ne žuri ni Crnoj Gori ni Albaniji jer je upravo zbog njih na čekanju važan energetski pravac, dok je naš Plinacro spreman. A plin je tempirana bomba za ZG holding koji je zaorao u minus. U minusu od 3,6 posto nam je robna razmjena s Austrijom, stoga bi Hrvatska trebala s posebnom pažnjom pratiti razvoj političkih previranja na austrijskoj sceni.
Energetski pravac na čekanju
Očito je da Jonsko-jadranski plinovod (IAP), koji je zamišljen kao novi pravac opskrbe plinom za neke od zemalja Adria regije što uključuje Hrvatsku i koji je prema prvotnim planovima trebao zaživjeti do kraja iduće godine, neće tako skoro ugledati svjetlo dana.
IAP je zajednički projekt Albanije, Crne Gore i Hrvatske, uz participaciju Bosne i Hercegovine, i zamisao je da dovede azerbajdžanski plin prema jugoistoku Europe novim dobavnim pravcem koji bi se nastavljao na Transjadranski plinovod (TAP) koji već plin iz Kaspijskog jezera dovodi preko Turske, Grčke i Albanije prema Italiji.
Bilo je zamišljeno da zajednička tvrtka između zemalja sudionica koja bi se bavila tim projektom profunkcionira početkom ove godine, no zasad joj nema traga. Iz Plinacra za Bloomberg Adriju odgovaraju da se za osnivanje tvrtke čeka da ostale dvije države dosegnu razinu pripremljenosti koju je dosegla Hrvatska, odnosno Plinacro.
Hrvatska neće žuriti
Hrvatska ne planira ubrzati prodaju svojih obveznica na međunarodnim tržištima unatoč nedavnom poboljšanju kreditnog rejtinga, rekao je premijer Andrej Plenković. "Trenutačno smo dobro", rekao je Plenković odgovarajući na pitanje o planovima za kapitalizaciju niza povećanja rejtinga. "Naše potrebe u smislu refinanciranja stalno se osvježavaju." Plenkovićeve izjave znače da je malo vjerojatno da će se članice Europske unije i eurozone vratiti na međunarodna tržišta obveznica prije kraja ove godine.
Hrvatska je posljednjih tjedana doživjela povećanje kreditnog rejtinga državnog duga na A- od strane Standard & Poor’s i Fitcha, s pozitivnim odnosno stabilnim izgledima. To je najviša razina rejtinga u hrvatskoj povijesti. Obje rejting agencije navele su pozitivne ekonomske izglede, fiskalnu konsolidaciju, smanjenu razinu javnog duga i političku stabilnost kao razloge za povećanje. Poboljšanje rejtinga imat će "trenutni učinak na naš bankarski sektor, na kredite za građane i na cjelokupnu gospodarsku percepciju Hrvatske", rekao je Plenković.
Politička previranja
Pobjedom Slobodarske stranke (FPÖ) na parlamentarnim izborima u Austriji nastavio se europski politički pomak udesno, ali unatoč tome što su s gotovo 30 posto osvojenih glasova relativni pobjednici izbora, nije izgledno da će (FPÖ) igrati presudnu ulogu u formiranju nove vlade. Naime, očekuje se da će tradicionalne političke stranke koalirati kako bi blokirale dolazak krajnje desnice na vlast, kao što se dogodilo u Francuskoj i Njemačkoj.
Mi smo pogledali kakvo je stanje s trgovinskom razmjenom između Austrije i Hrvatske, naime Austrija spada među naše najvažnije ekonomske partnere, a lani je robna razmjena dosegla gotovo 3,5 milijardi eura, što je bio blagi porast u odnosu na 2022. godinu. Od tih 3,5 milijardi, 2,2 milijarde otpadaju na naš uvoz iz Austrije, dok smo na njihovo tržište izvezli robe u vrijednosti od 1,28 milijardi eura.
Najsvježiji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je u prvih sedam mjeseci ove godine ta dinamika blago usporena. Konkretno, izvoz u Austriju nam je od siječnja do srpnja pao za 3,6 posto u usporedbi s istim razdobljem lani, s 636 na 618 milijuna eura, a potonuo je i uvoz s tamošnjeg tržišta, za nešto blažih 1,3 posto, s 1,14 na 1,12 milijardi eura. Stoga bi Hrvatska trebala s posebnom pažnjom pratiti razvoj političkih događanja na austrijskoj sceni.
Holding u minusu
Poslovni prihodi Zagrebačkog holdinga porasli su u prvih šest mjeseci ove godine za 11 posto u odnosu na isto razdoblje lani te su iznosili 418,5 milijuna eura. No lanjska simbolična neto dobit od 724 tisuće eura ove je godine pretvorena u gubitak od 21 milijuna eura.
Uprava ZG holdinga, na čijem se čelu nalazi Ivan Novaković, u komentaru rezultata navodi kako je gubitak prije svega nastao "zbog nemogućnosti podnošenja zahtjeva za nadoknadu razlike u cijeni plina" nakon 1. travnja u iznosu od 27,4 milijuna eura.
Pojedinačno najveći dio poslovnih prihoda, oko četvrtine, ZG holdinga dolazi iz plinskog poslovanja. Na natječaju za odabir opskrbljivača u obvezi javne usluge za zagrebačko područje Hrvatska energetska regulatorna agencija ljetos je odabrala Međimurje-plin, pa svi koji se nisu odlučili za GPZO, odnosno ZG holding, od 1. listopada automatski prelaze na opskrbu plinom u međimursku tvrtku.
Slijedi…
U utorak stiže statistička kruna tjedna, a to je prva procjena domaće inflacije u režiji DZS-a te prva procjena rujanske inflacije u eurozoni od Eurostata.
U Zagrebu istog dana počinje osma međunarodna konferencija Turizam 365 o budućim trendovima i cjelogodišnjem poslovanju koja će se protegnuti i na idući dan.
U eurozoni, Francuskoj, Njemačkoj, SAD i Ujedinjenom Kraljevstvu će objaviti podatke o proizvodnom PMI, u SAD-u će objaviti podatke o novim radnim mjestima, a Nike će izvijestiti o prihodima.
Burze u Kini, Hong Kongu i Južnoj Koreji zatvorene su radi praznika.
.webp){kind=icon}
