Zlatna olimpijska medalja vrijedi gotovo tisuću dolara

Olimpijske igre u Parizu okupirat će idućih nekoliko tjedana pažnju medija i javnosti, a više od deset tisuća sportaša borit će se za što bolji plasman i medalje. Prava vrijednost osvajanja medalje leži u dugogodišnjim pripremama, odricanjima, upornosti i spretnosti koji vode sportskom vrhu, no interesantno je baciti pogled i na sirovu vrijednost metala od kojih se kolajne izrađuju.

Time su se pozabavili bankari danske investicijske Saxo banke. Njihova je analiza, prema poznatim objavljenim specifikacijama sastava medalja koje će se dijeliti u Parizu, pokazala kako je vrijednost zlatne medalje nešto manja od tisuću dolara, srebrna je upola jeftinija, a brončana ne vrijedi niti četiri dolara.

U Saxo banci su svoju procjenu temeljili na tržišnim cijenama metala s početka ovog tjedna. Prema objavljenom sastavu, zlatna medalja je ustvari napravljena od 505 grama srebra sa šest grama pozlate te dodatnih 18 grama željeza od kojeg je napravljena silueta Eiffelovog tornja. U skladu s tim sastavom, u Saxo banci su vrijednost zlatne medalje procijenili na 935,9 dolara.

Srebrna medalja napravljena je od 507 grama srebra te dodatnih 18 grama željeza i vrijednost joj je 473,4 dolara. Brončana medalja ima najnižu cijenu. Napravljena od legure bakra i cinka, točnije 415 grama bakra i 22 grama cinka, uz 18-gramsku siluetu Eiffelovog tornja, vrijednost brončane medalje je tek 3,9 dolara.

Danski bankari usporedili su ovogodišnje medalje s onima s prethodnih triju igara i došli do zaključka kako su ovogodišnje najvrednije.

Kako se cijena zlata ove godine nalazi na povijesnom maksimumu, ne čudi da je ovogodišnja zlatna 200-tinjak dolara vrednija nego što je to bilo u Tokiju 2021. godine. I ovogodišnja srebrna medalja je skuplja nego prije, a jedino je brončana kolajna ponešto izgubila na cijeni.

"Rast vrijednosti medalja odražava šire ekonomske trendove, posebno potražnju za skupocjenim metalima", objašnjavaju u Saxo banci. Ole Hansen, šef strategije za trgovanje metalima i robama u Saxu, pripisuje rast cijena metala globalnom pomaku prema zelenoj energiji. Potražnja za metalima poput bakra i srebra je snažno porasla zbog njihove nužnosti za tehnologiju obnovljive energije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar