.webp){kind=icon}
Koliko god jednostavno zvuči otvoriti franšizu poznatog brenda, da uspjeh u takvom poslovanju ipak nije zagarantiran, dokazuju oni koji su to pokušali i nisu uspjeli. Subway i Costa Coffee najpoznatiji su primjeri globalnih uspješnica koje su se, unatoč prepoznatljivom imenu, razvijenom modelu poslovanja i podršci franšizera, zbog lošeg poslovanja iselile s hrvatskog tržišta.
I nisu jedine. Naime, prema podacima iz Croatia Franchise Reporta koji je objavila Hrvatska udruga za franšizno poslovanje, više od 80 franšiznih brendova napustilo je hrvatsko tržište u posljednjih 20 godina.
Na hrvatskom tržištu nisu uspjeli Marks&Spencer, Southern Fried Chicken, Family frost, Fox, Vapiano, 3 pommes i mnogi drugi. Francuski franšizni brend Sephora, koji prodaje proizvode za osobnu njegu i ljepotu, naše tržište napustio je 2012. godine. Iako stalno šire tržište te u susjednoj Srbiji odlično posluju, nikada se nije spomenuo povratak tog brenda u Hrvatsku.
Čitaj više
Carwiz rent-a-car najbolja je hrvatska franšiza 2023. godine
Carwiz je dobio i nagradu za najveći izvozni iskorak hrvatske franšize te nagradu za najbolju hrvatsku izvoznu franšizu 2023. godine.
10.05.2024
Pokrenuta hrvatska burza franšiza
Portal zasad omogućava pristup za gotovo 100 franšiznih sustava.
13.12.2023
Hrvatski gaming cafe Friendly Fire otvorio prvu franšizu u Meksiku
U Ciudad de Méxicu otvorena prva od 30 ugovorenih franšiza u Meksiku.
25.09.2023
Hrvatski gaming cafe Friendly Fire kreće u franšizni pohod na Sloveniju
David Kosir istaknuo je kako su pregovori za Sloveniju trajali mjesecima.
16.05.2024
Spomenuti Subway je čak dva puta pokušao uspjeti u Hrvatskoj. Svjetski lanac sendvič-barova prvi je put došao u Hrvatsku 2005. godine, a povukao se 2009. godine. Deset godina kasnije ponovo je pokucao na vrata domaće franšizne scene, ali to je potrajalo tek dvije godine.
Franšizno poslovanje je kao brak
Strane franšize koje su otišle iz Hrvatske najčešće su to učinile zbog neispunjenih poslovnih očekivanja. No zašto je tomu tako? Zašto neki osvajaju tržište, a neki stave ključ u bravu već nakon par godina? Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, ističe da se neuspjeh kod nekih franšiza dogodio zbog krivog tajminga, a kod nekih previsoke cijene, no u većini slučajeva presudi krivi odabir primatelja franšize, kaže.
"Ne kaže se uzalud da je franšizno poslovanje kao brak – zakonski definirana veza na dug period. Poznata su osnovna pravila, ali za uspjeh potrebno je mnogo kompromisa, komunikacije i prihvaćanja", kaže Kukec za Bloomberg Adriju.
Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje | FIP
I iz Odvjetničkog društva Jelić, Čavlina Zrinšćak i Sardelić ističu da prilikom promatranja franšiznog odnosa svakako treba imati na umu da je to partnerstvo u kojem prava i obveze obiju strana trebaju biti dobro izbalansirane.
Svejedno, odlazak za neke brendove ipak ne mora biti "zauvijek zbogom". Kukec ističe da postoji šansa da će se neke franšize ipak vratiti u Hrvatsku, odnosno da će neki brendovi naći pouzdanijeg partnera u Hrvatskoj.
"S obzirom na to da se franšize ne kupuju, već se iznajmljuju na određeni period, velika je dinamika ulaska i izlaska kod svih brendova. Kod nas je to jako vidljivo jer smo malo tržište, no na razvijenijem tržištu krajnji kupac to ne bi niti registrirao", kaže Kukec.
Hrvatska je nezanimljiva nekim brendovima
No osim onih koji su potonuli na hrvatskom tržištu, postoje i brendovi koji tu mogućnost izbjegavaju. Jedan takav primjer je Starbucks. Ljubitelji ove svjetski poznate kave nemaju sreće jer Starbucks već godinama zaobilazi hrvatsko tržište, iako se više puta nagađalo da pregovaraju o dolasku.
Iz Odvjetničkog društva Jelić, Čavlina Zrinšćak i Sardelić objašnjavaju da strani davatelji franšize prilikom odabira tržišta na kojem će sklapati ugovore s primateljima rade ekstenzivna ispitivanja tržišta radi procjene uspjeha svoje franšize na određenom tržištu.
"Uspjeh pojedine franšize ovisi u velikoj mjeri o navikama i potrebama krajnjih kupaca te o volumenu koje određeno tržište može podnijeti u odnosu na neko područje. Jednako tako, davatelj franšize treba uzeti u obzir geopolitiku područja, pa tako treba uzeti u obzir je li proizvod cjenovno prihvatljiv za uvjete koji vladaju u ciljanoj državi, ima li proizvod konkurenciju u već prisutnoj ponudi ciljane države i imaju li ti proizvodi ukorijenjenu tradiciju u toj državi zbog koje bi proboj novog, konkurentnog proizvoda mogao biti otežan", navode iz Društva za Bloomberg Adriju.
Dodaju da iz perspektive dolazaka stranih franšiza na hrvatsko tržište ne postoje nikakve veće zapreke za ulazak na tržište. No treba imati na umu da franšizni ugovori stranih davatelja najčešće dolaze iz pravnog sustava općeg prava koji se primjenjuje na području SAD-a i UK-a, pa se kod njihove implementacija u ustavni zakon, kakav imaju zemlje EU-a, može naići na nekompatibilnosti ugovora s pravnim sustavom zemlje u kojoj će se primjenjivati.
Kukec pak navodi da, iako ne postoje pravne barijere za ulazak stranih franšiza na tržište, problem mogu biti ulaganje i banke.
"Banke još uvijek ne prepoznaju franšizno poslovanje kao održivije od samostalnog ulaska u poduzetništvo, iako brojke govore da više od 90 posto poslovanja u franšizi posluje i nakon pet godina, dok kod samostalnog pokretanja poslovanja je taj broj ispod 20 posto", kaže Kukec.
Svejedno, zaključuje da je Hrvatska odlična za strane franšize jer predstavlja vrata u cijelu regiju.
Odvjetničko društvo Jelić, Čavlina, Zrinšćak i Sardelić
