.webp){kind=icon}
Industrijska proizvodnja i vanjska trgovina u regiji prošle godine nisu briljirale, usprkos relativnom općem ekonomskom uspjehu, barem u usporedbi s dobrim dijelom ostatka Europe. Naš analitički tim objašnjava kako je do toga došlo i što očekuju za ovu godinu. U zasebnom komentaru analitičar korporativnih financija Bloomberg Adrije Nemanja Đurđević objašnjava kako državni poticaji pozitivno utječu na "sam svoj majstor" sektor opskrbe materijalima za obnovu.
Optimizam na domaćoj burzi i dalje ne jenjava, a dionički indeks Crobex je prošlog tjedna svoj rastući niz produljio i na 11. uzastopni tjedan. Istovremeno, domaći hotelijeri nisu zadovoljni novim pravilima po kojima raste cijena zakupa državnog zemljišta na kojima su izgrađeni turistički sadržaji i tvrde da će one negativno utjecati na investicije.
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanaj (AZTN) je prošlog tjedna pokrenula postupak kako bi se vidjelo jesu li se domaći telekomi dogovarali oko povisivanja cijena svojih usluga.
Proizvodnja i trgovina
Analitički tim Bloomberg Adrije pozabavio se stanjem u industrijskoj proizvodnji i vanjskoj trgovini u Adria regiji. Navode da je proizvodnja lani u prosjeku stagnirala, dok vanjska trgovina pokazuje tendenciju pada. Brojne regionalne proizvodne tvrtke su uključene u europske industrijske procese pa je ubrzanje u velikim gospodarstvima Unije ključno za daljnje poboljšanje industrijske proizvodnje i vanjskotrgovinskog profila, dodaju oni.
"Proizvodnja u Hrvatskoj lani je ostala nepromijenjena u usporedbi s 2022. jer je gospodarstvo više okrenuto uslugama. U Srbiji je porasla zbog specifične zemljopisne raznolikosti izvoza i snažne potpore izravnih stranih ulaganja. Sjeverna Makedonija se još uvijek nije oporavila od pandemije, prvenstveno zbog nedostatka reformi koje mijenjaju pravila igre i visoke geografske koncentracije izvoza. BiH se suočila s padom industrijske proizvodnje jer je potonuo izvoz metalne industrije zbog slabije potražnje recesijom pogođenih glavnih izvoznih partnera. Slovenija je također zabilježila pad zbog svoje visoke povezanosti s EU-om i osjetljivosti njihove izvozno orijentirane ekonomije na vanjsku potražnju", elaborirali su naši analitičari.
Lana Slivar Dominić/Hina
Uspjeh Crobexa
No pad proizvodnje izgleda ne utječe na raspoloženje na Zagrebačkoj burzi. Optimizam je obilježio trgovanje i prošlog tjedna te je dionički indeks Crobex porastao čak 11. tjedan za redom. Nakon tjednog porasta od 0,6 posto kraj tjedna dočekao je na razini od 2.686,88 bodova.
U petak su mu vrijednost prema gore najviše gurale dionice Atlantic grupe, Adrisa te Zagrebačke banke. U suprotnom smjeru su vukle dionice Podravke, Valamar Rivijere i Končara.
Posljednji puta Crobexu je na tjednoj razini vrijednost pala u drugoj polovici studenog prošle godine. Nakon toga je sve do prošlog petka ojačao za više od deset posto.
Neugodno iznenađenje
Nove vladine uredbe kojima se uređuje visina zakupa za državno zemljište u kampovima te oko hotela i turističkih naselja neugodno su krajem prošlog tjedna iznenadile hotelijere. U Hrvatskoj udruzi turizma (HUT) procjenjuju da će nove zakupnine imati negativan utjecaj na investicijsku aktivnost u turističkom sektoru.
Prema novim pravilima na turističkom zemljištu na obali na kojem su izgrađeni hoteli i turistička naselja propisuje se godišnja naknada za korištenje zemljišta u iznosu od 1,50 eura po četvornom metru, s time da se lokalnim jedinicama samouprave ostavlja mogućnost da odrede i viši iznos, do najviše tri eura po kvadratu. Na kontinentu je naknada nešto niža i kreće se od 0,20 do jednog eura, a nešto su niže i naknade za zemljište na kojima su kampovi.
U HUT-u navode da su na uredbe dugo čekali, od srpnja 2020. godine, i da je dobro da su uopće donijete, no nikako nisu zadovoljni njihovim sadržajem. Direktor HUT-a Veljko Ostojić kazao je kako neće biti zadovoljnih time što će se nakon donošenja novog akta plaćati "sedam ili osam puta više" nego što se plaća sada. "Konkretno, riječ je o hotelima koji plaćaju prosječnu cijenu od oko 3 kune po kvadratu godišnje na temelju prošlog zakona, a sada će plaćati maksimalno 3 eura", objasnio je Ostojić uz napomenu da je vjerojatnije da će jedinice lokalne samouprave odrediti višu dopuštenu cijenu.
Poticanje potražnje
Usmjerenost na energetsku obnovu zgrada diljem Europske unije prvo će potaknuti lokalno zapošljavanje, ali će potaknuti i potražnju za "uradi-sam" industriju kao izvoru opskrbe bitnim materijalima za obnovu, komentira naš analitičar korporativnih financija Nemanja Đurđević.
Depositphotos
Na razini Europske unije tijekom 2020. u prosjeku je na milijun eura namijenjenih energetskoj učinkovitosti otvoreno 18 lokalnih radnih mjesta dugoročnog karaktera. Sve europske zemlje nastoje postići optimalniju potrošnju energije i smanjiti emisiju CO2, što je dijelom izazvano i starosnom strukturom zgrada. S druge strane, vlasnici zgrada teže optimizaciji svoje osobne potrošnje, prije svega izdataka za troškove energije.
Time EU fondovi i države oblikuju različite vrste pomoći kroz bespovratna sredstva, subvencije ili zajmove uz povoljnije uvjete namijenjene određenim vrstama radova energetske učinkovitosti. Ovi radovi su okidač vlasnicima zgrada da vlastitim sredstvima dodatno renoviraju dom, što povećava potražnju za proizvodima kompanija koja se bave uređenjem doma, objašnjava Đurđević.
Sumnje u kartel
AZTN je krajem prošlog tjedna pokrenuo službeni postupak protiv vodećih domaćih telekoma, među kojima su Hrvatski telekom, A1 i Telemach, te udruženja HUP-ICT. Postupak je pokrenut zbog sumnje da su ove organizacije kroz razmjenu poslovno osjetljivih informacija, možda uskladile cijene svojih usluga s godišnjom stopom inflacije, što bi moglo predstavljati kršenje tržišnog natjecanja.
Postupkom se želi utvrditi jesu li telekomi "uz sudjelovanje predstavnika HUP-ICT-a, razmjenom poslovno osjetljivih informacija o namjeri uvođenja mogućnosti usklađivanja iznosa cijena njihovih usluga s godišnjom stopom inflacije (indeksna klauzula) u opće i posebne uvjete njihova poslovanja odnosno pretplatničke ugovore, smanjili ili ukinuli neizvjesnost u pogledu njihove buduće poslovne strategije i određivanja cijena njihovih usluga, odnosno ograničili međusobno tržišno natjecanje (...) i time sklopili zabranjeni horizontalni sporazum (kartel)", navode iz AZTN-a.
U odgovoru na ove navode, Hina piše da su telekomi oštro odbacili bilo kakve insinuacije o nedozvoljenom dogovaranju.
