Premijer Andrej Plenković je tijekom vikenda najavio smjenu prvog čovjeka Hrvatske elektroprivrede (HEP) Frane Barbarića naglasivši pri time da do smjene dolazi isključivo zbog podizanja optužnice protiv Barbarića zbog nelegalne gradnje vile na Hvaru, a ne zbog brojnih afera koje su proteklih mjeseci potresale HEP. Istovremeno, ta bi kompanija mogla idućih godina biti jedan od glavnih posrednika za ulaganja u elektrifikaciju koja se očekuju, a zbog čega naš analitički tim drži da bi dionice tvrtki koje će se time baviti mogle biti odlična prilika za investiciju.
Upravo je budućnost investiranja bila glavna tema konferencije Bloomberg Adrije koja se održala krajem prošlog tjedna, a na kojoj je državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić istaknuo da domaćem tržištu treba puno više "narodnih" vrijednosnih papira, ali i to da u ministarstvu razmišljaju o dokidanju poreza na kapitalnu dobit. S činjenicom da je ponuda na domaćem tržištu kapitala složili su se i drugi gosti konferencije, pa se opet naglasilo kako bi, primjerice, javna ponuda dionica Fortenove ili HEP-a bila odlična prilika za njegov razvoj.
Dinko Novoselec, partner u Feelsgood Capital Partnersu, istaknuo je i prilike za investitore koje se pružaju među mladim i brzorastućim kompanijama, a osvrnuo se i na nedavne izmjene zakona o mirovinskim fondovima napomenuvši da ne zna kako će se ostvariti promjena po kojoj bi fondovi morali ulagati u fond s državnom garancijom.
Smjena u HEP-u
Nakon višemjesečne trakavice oko bespravne gradnje vile na Hvaru i znatne štete nastale u aferi "plin za cent", premijer Andrej Plenković je u nedjelju najavio smjenu predsjednika Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Frane Barbarića. "Ovo su nove okolnosti, nakon pokretanja postupka, kada se sve sumira, mislim da nema preduvjeta da ostane na toj funkciji", rekao je Plenković novinarima, nakon što je splitsko općinsko državno odvjetništvo u petak podignulo optužnicu protiv Barbarića da je od ožujka 2022. do svibnja ove godine u Zastražišću na otoku Hvaru kao investitor izvodio građevinske radove protivno Zakonu o gradnji.
"Pustili smo da se iscrpe svi pravni lijekovi i sada su oni iscrpljeni. Odlazi isključivo zbog bespravne gradnje", napomenuo je Plenković, dodavši kako je HEP odigrao sjajnu ulogu u energetskoj krizi. Iz oporbe su mjesecima dolazile optužbe da Plenković nema političku snagu za smijeniti Barbarića, a optuživalo ga se da je i sam "omastio brk" u aferama oko HEP-a.
Državne investicije
HEP je, neizbježno, jedna od kompanija kroz koju prolaze enormni iznosi državnih investicija, a upravo dionice takvih tvrtki – onih koje su na neki način vezane uz državna ulaganja – preporučuje analitički tim Bloomberg Adrije kao one vrijedne razmatranja prilikom odluke o ulaganju. "Kad su u pitanju ulaganja u dionice (…) očekujemo rast u sektorima vezanim uz državne investicije kao ključne nosioce ekonomskog rasta u idućim godinama", ističe naš analitički tim. "Sektori poput građevinarstva, proizvodnje električne opreme i onih vezanih uz tranziciju prema zelenoj energetici bit će ključni dobitnici", dodaju.
Za razliku od gospodarskih grana povezanih s državnim investicijama, kod banaka će vjerojatno doći do pada profitabilnosti, prognoziraju naši analitičari, jer će se smanjiti neto kamatna marža kako će kamatne stope na depozite rasti i kako će se kreditiranje usporavati. U slučaju tehnoloških i dionica energetskih kompanija u 2024. godini naši su analitičari "neutralni" radi njihovih već sada visokih vrijednosti. Sektor u kojem ne vide previše prilika za rast je tzv. defenzivni sektor, odnosno dionice koje su prilično stabilne bez obzira na opće trendove tržišta. Radi se o dionicama kompanija koje proizvode hranu, lijekove, kućne potrepštine i onih koje pružaju komunalne usluge. Za veću atraktivnost tog sektora trebalo bi doći do "jače recesije i oštrijeg rezanja kamatnih stopa", procjenjuju analitičari.
Siromašno tržište kapitala
Kako bi se ulagalo prvo treba postojati ponuda na tržištu, a ona je kod nas prilično oskudna, istaknuto je u petak na konferenciji s temom "Budućnost investiranja". Domaćem tržištu kapitala nasušno fali širine ponude vrijednosnih papira za ulaganje, a startup sceni kapitala, moglo se čuti među gostima konferencije.
Dinko Novoselec, partner u Feelsgood Capital Partnersu, naglasio je kako su gorivo tehnološkog razvoja investicije kroz koje se financiraju i stvaraju tehnološki projekti koji teško nalaze financiranje u klasičnom financijskom svijetu, što zbog specifičnih znanja, što zbog rizika koje nosi. "U EU je najveći dio novca za financiranje tehnološkog razvoja javni novac, koji dolazi iz fondova poput mojeg. Unija će nastaviti financirati nove i zelene tehnologija u nastojanju da parira SAD-u", zaključio je.
Predsjednica Zagrebačke burze (ZSE) Ivana Gažić, osvrnula se na tematiku poreza na kapitalnu dobit čije je skoro potencijalno ukidanje najavio državni tajnik Davor Zoričić. Smatra ga promašenim jer se ne zna koliko uopće država ubere novca od njega.
I Gažić i Novoselec su se osvrnuli na potencijalnu korist od javne ponude dionica Fortenove. Gažić drži da bi IPO definitivno bio uspjeh i dodaje kako bi cijela priča oko Agrokora bila drugačija da je kompanija bila na burzi prije donošenja Lex Agrokora jer izlistavanje donosi veću transparentnost. Novoselec je na upit je li Fortenova dobra prilika za ulaganje mirovinaca kratko i jasno kazao da ne znamo ključne podatke pa onda ne možemo znati ni kakve bi rezultate takva investicija dala. "Investicija u dobru firmu ne mora nužno biti dobra investicija", poručio je.
Porez na kapitalnu dobit
Porez na kapitalnu dobit i njegovu mogućnost ukidanja spomenuo je u petak državni tajnik u Ministarstvu financija Davor Zoričić na istoj konferenciji. Zoričić je poručio i kako želi da državna izdanja poput nedavnih "narodnih" obveznica i trezoraca postanu redovna i normalna pojava na domaćem tržištu. "Želim da ta državna izdanja postaju redovita, da ljudi preko mobitela provjere što se nudi, koja su dospijeća", izjavio je.
Osvrnuo se na tehničku provedbu te priče kazavši da im uz fizičke kanale treba i aplikacija koju upravo razvijaju s Finom. Projekt je, kaže, dosta poodmakao, a uskoro bi trebala zaživjeti i na mobitelima korisnika. Iako je najavio dodatna izdanja, i to vrlo skoro, naglašava da država ima ograničenu ulogu na tržištu kapitala, no ipak može dosta pomoći u oživljavanju tog tržišta.
Nove brojke
Nakon brojnih objava prošlog tjedna iz kojih smo, među ostalom, saznali da je inflacija u eurozoni u studenom pala na 2,4 posto kao i da je hrvatski bruto domaći proizvod u trećem kvartalu bio 2,8 posto viši nego godinu prije, sam početak ovog tjedna ne donosi puno novih brojki.
Eurostat bi u ponedjeljak trebao objaviti tek kako se kretao broj izdanih građevinskih dozvola u Europskoj uniji u kolovozu ove godine i kako se kretao promet u industriji u rujnu. Novi podaci o kretanju industrijske proizvodnje u Njemačkoj i Italiji očekuju se u drugoj polovici tjedna.
U Pazinu se u ponedjeljak održava konferencija za medije na kojoj bi se trebao najaviti treći međunarodni sajam poljoprivredne AgroTerra Istra 2024.