Početak tjedna vjerojatno će biti obilježen dvaju bitnim događajima koji su se desili tijekom vikenda. U Turskoj je održan drugi krug predsjedničkih izbora, a prema dosad objavljenim podacima, dosadašnji predsjednik Recep Tayyip Erdoğan osvojio je još jedan mandat na čelu države.
Na zapadu, u Sjedinjenim Američkim Državama, došlo je do načelnog dogovora između demokrata i republikanaca oko proračuna što znači da bi SAD trebao izbjeći situaciju u kojoj ne može plaćati svoje obaveze, a koja je zaprijetila posljednjih nekoliko tjedana. Iako priča još nije gotova jer obje političke struje sada moraju osigurati da prijedlog zakona dobije i podršku u oba doma parlamenta, bitan korak je napravljen.
Bez dogovora SAD se mogao naći u situaciji da ne može dodatno povećavati svoj deficit, odnosno da ne bude u mogućnosti izdavanjem novih obveznica refinancirati stare, a to bi imalo dalekosežne posljedice za globalne financije. O globalnim financijama piše i analitički tim Bloomberg Adrije koji procjenjuje kako će se idućih mjeseci kretati kamatne stope na tržištu novca.
U Turskoj nastavak Erdoganove vladavine
Mnogi su ih proglašavali najvažnijim izborima u svijetu ove godine, a drugi krug predjedničkih izbora u Turskoj je ovog vikenda završio pobjedom dosadašnjeg predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. U trenutku kad se i dalje ne nazire kraj rata u Ukrajini, i s uvijek nemirnim Bliskim istokom, pitanje vlasti u državi koja se nalazi na razmeđi Istoka i Zapada svakako je u vrhu globalne geopolitike.
Neki predviđaju da Erdoğanova pobjeda znači politički put u istom smjeru odnosno nastavak udaljavanja od Zapada, nastavak loših rezultata turske ekonomije, ali da upravo zbog toga postoji potreba da se s Erdoğanom uspostave dobri odnosi umjesto ekonomskog i diplomatskog pritiska.
U SAD-u načelni dogovor oko proračuna
Američki predsjednik Joe Biden i čelnik Zastupničkog doma u kojem republikanci imaju većinu Kevin McCarthy izjavili su tijekom vikenda da vjeruju da će njihov dogovor dobiti nužnu podršku u parlamentu kako bi SAD izbjegao bankrot. Biden i McCarthy su načelni dogovor postigli u subotu navečer čime je napravljen nužan korak kako bi se prijedlog našao pred zastupnicima.
Dogovorom se gornja granica zaduživanja privremeno stavlja izvan snage i to do 1. siječnja 2025. što znači da bi se idući puta ovako napeta situacija mogla ponoviti tek za dvije godine. U zamjenu za ustupak republikanaca u suspenziji gornje granice zaduživanja demokrati su pristali na ograničavanje federalne proračunske potrošnje u iduće dvije godine.
ECB će nastaviti dizati kamatne stope
Mada se čini da je s popuštanjem inflacijskih pritisaka pitanje monetarne politike daleko od nas, to i nije baš tako. Europska središnja banka (ECB) će, po svemu sudeći, barem još neko vrijeme podizati referentne kamatne stope čime se podiže cijena novca na tržištu. Skuplje zaduživanje znači i usporavanje ekonomske aktivnosti, a kako i Hrvatska i regija poprilično ovise o privrednom ritmu u eurozoni i Europskoj uniji, to znači da još uvijek ne smijemo skrenuti pogleda sa odluka središnje banke eurozone.
Analitičari Bloomberg Adrije u najnovijoj analizi prognoziraju da će ECB u lipnju podići kamatne stope za 25 baznih poena, pod uvjetom da inflacija nastavi usporavati. Mada se čini da su regionalne središnje banke, one u Srbiji i Makedoniji koje vode vlastitu monetarnu politiku, završile sa svojim ciklusom zaoštravanja politike, naši analitičari kažu da postoji mogućnost da to ipak nije tako.
Vlada o načinu raspodjele novca iz Fonda solidarnosti EU
Na sjednici Vlade RH u ponedjeljak trebalo bi se odlučivati o prijedlozima odluka o izmjenama odluka o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje sanacije šteta od potresa. Vlada bi trebala donijeti i odluku o davanju suglasnosti za prihvaćanje amandmana na prijedlog rebalansa proračuna.
Novi podaci o kretanju BDP-a
Ekonomska vijest dana svakako bi trebala biti objava prve procjene kretanja bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prvo tromjesečje 2023. koju je najavio Državni zavod za statistiku (DZS). U posljednjem lanjskom kvartalu godišnji porast BDP-a iznosio je četiri posto, a u prvom kvartalu prošle godine 7,8 posto.
Uz to, DZS će objaviti i podatke o kretanju prometa u trgovini na malo u travnju, indeks obujma industrijske proizvodnje za travanj, kako se kretao promet u uslužnim djelatnostima u ožujku, kao i konačne podatke o kretanju vanjske trgovine u 2022. godini.