20. ožujak 2023, 14:02
Hrvatska je najlošija među promatranim zemljama po aspektu zdravstvenih ishoda
Životni vijek u Hrvatskoj je za tri godine kraći od EU-ova prosjeka
Prosjek godina zdravog života u Hrvatskoj za sedam godina kraći od EU-ova prosjeka
Bloomberg Mercury
Hrvatsko zdravstvo ima najpovoljniji odnos ulaganja i opskrbljenosti brojem kreveta, doktora, te CT i MRI uređaja, ali također ima i najlošije zdravstvene ishode među 21 europskom zemljom, prema istraživanju stručnjaka s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Antonija Buljan i Hrvoje Šimović analizirali su tri aspekta učinkovitosti hrvatskog zdravstva i rezultate objavili u novom broju časopisa Revija za socijalnu politiku.
Prvi je aspekt ukupna učinkovitost rashoda za zdravstvo u Hrvatskoj, koja je na najnižoj razini među promatranim zemljama Europske unije, a autori u tekstu objašnjavaju kako je to rezultat odnosa rashoda za zdravstvo i očekivanog životnog vijeka pri rođenju.
Hrvati su 2019. imali prosječno 57,4 godine zdravog života, što je znatno kraće od prosjeka EU-a koji iznosi 64,6 godina, a čak i za 1,6 godinu kraće nego 2010. godine za isti podatak u Hrvatskoj, dok je istodobno životni vijek 2020. u Hrvatskoj iznosio 77,8 godina, što je tri godine manje od EU-ova prosjeka.
Drugi aspekt bio je troškovna učinkovitost hrvatskog zdravstva. U njoj se u odnos stavljaju rashodi za zdravstvo s brojem kreveta u bolnicama, CT i MRI uređaja, kao i broj doktora na 100 tisuća stanovnika. Pokazalo se kako je Hrvatska u tome maksimalno učinkovita, dakle, ima 100 posto učinkovitosti, dok je prosjek odabranih zemalja EU-a u 2018. godini iznosio 87 posto.
Međutim, u trećem aspektu, kada se analizira odnos broja kreveta, CT i MRI uređaja i broja liječnika sa zdravstvenim ishodima, učinkovitost hrvatskog zdravstvenog sustava pada na 48 posto, što je najniža učinkovitost među odabranim zemalja EU-a, čiji je prosjek u 2018. godini iznosio 88 posto.
Hrvatska bi mogla ostvarivati značajno povoljnije zdravstvene ishode, odnosno iste ishode ostvariti uz manji angažman intermedijarnih resursa, ocijenili su autori i naveli kako je broj dostupnih kreveta u bolnicama u Hrvatskoj iznad EU-ova prosjeka, što utječe na porast rashoda, a istovremeno ne doprinosi ostvarenju boljih zdravstvenih ishoda.
Smanjenje akutnih stacionarnih kapaciteta u bolnicama uz istovremeno jačanje dnevnih bolnica doprinijelo bi racionalizaciji troškova i financijskoj održivosti zdravstvenog sustava bez ugrožavanja zdravstvenih ishoda, smatraju Buljan i Šimović i dodaju kako na zdravstvene ishode utječu i čimbenici koji su izvan izravne kontrole zdravstvenog sustava. Primjerice, pušenje i konzumacija alkohola ključne su odrednice učinkovitosti zdravstvene zaštite.
Hrvatska izdvaja svega tri posto ukupnih zdravstvenih rashoda u mjere promocije zdravlja i prevenciju bolesti, što je nedovoljno.
Opadanje broja stanovnika te njihova nepovoljna dobna struktura u budućnosti će biti izvor pritiska na smanjenje prihoda u zdravstvu i povećanje rashoda, kažu autori i zauzimaju se za povećanje ulaganja u promociju zdravlja te prevenciju bolesti, zaključeno je u istraživanju.