Pokrenuti novi posao je izazov i greške su neminovne. No o njima nije nužno šutjeti, ili ipak jest? Odgovor vjerojatno ovisi o tome koga pitate. Zagovornici tradicionalnijih pristupa u korporativnom komuniciranju s javnosti svakako bi ostali pri svojoj "zakopčanosti do grla". I među potrošačima i među poduzetnicima postoji sve više zagovornika otvorenije komunikacije. Osobito zato što među potrošačima glavnu riječ preuzimaju pripadnici generacije Z sklonije gledati što je iza "savršene fasade" koju branding menadžeri grade. Tome se polako prilagođavaju i tvrtke.
Govoriti o poslovnim pogreškama sve je manje bauk. "Kad nešto radiš prvi put, mnogo toga zezneš", neopterećeno kaže Albert Gajšak, osnivač i direktor startupa CircuitMess. Iako je i sam pripadnik nove generacije, i on se na svojem početku zapleo u sasvim stare navade. "Odnos prema poduzetnicima u Hrvatskoj zna biti toksičan, pogotovo kad pokrećeš posao u manjoj sredini gdje su ljudi manje otvoreni prema novim stvarima", rekao je ističući kako se u početku svojeg poslovanja "spotaknuo" na to što drugi misle.
Previše je srcu uzimao što su mu drugi govorili, iako, kasnije je shvatio, ti ljudi zapravo nisu imali kredibiliteta govoriti o biznisu kojim se bavi. Konstruktivno bi mu u tom trenutku bilo tek mišljenje nekoga tko je otvorio tvrtku koja se bavi online prodajom. Naime, njegova tvrtka razvija i proizvodi softver i hardver za edukativne elektroničke uređaje koji rade na principu "učini sam".
CircuitMess
Pomalo ironično, i on je sam zagrezao u taj "učini sam" koncept. Ovako s odmakom zaključuje kako bi volio da je bio otvoreniji prema tome da ga netko podučava. Prihvatiti da nisi u pravu i spustiti gard jako je teško, ali potrebno kako mentori ne bi izgubili volju i odustali od tebe, naglašava Gajšak. I on je morao malo pregovarati sam sa sobom kako bi Tomislavu Caru dopustio da mu, kako je to tada doživljavao, "soli pamet" ne bi li upio nešto znanja. "Puno ljudi kažu da bi htjeli učiti, ali dođu s uvjerenjem da sve znaju, pa što će im onda neki učitelj?"
To mu nisu bile jedine greška, Gajšak nema problema s priznanjem da je na repertoaru imao niz faux pasova. Trebalo mu je vremena da "bitnije" poslove počne delegirati drugima. "Nakon nekog vremena sam shvatio da ne mogu sam osmišljavati proizvode, praviti ih, pakirati i prodavati te usput raditi računovodstvo. Postalo mi je jasno da moram naći druge ljude koji će to raditi i kojima ću dati povjerenje", rekao je Gajšak koji priznaje kako je još uvijek u procesu shvaćanja toga. Najgori je osjećaj kada moraš nekome dati da nešto radi, a znaš da ćeš ti to napraviti bolje, iskren je. Usprkos tome, ljudi moraju dobiti priliku pogriješiti i kroz iskustvo naučiti. Kad ovladaju poslom, imat će i sami ideje kako unaprijediti procese, a to je, navodi, dobro jer razvoj tvrtke je timski posao, a ne posao pojedinca.
Iako se s porivom za "helikopterskim menadžmentom" bore mnogi, Gajšak je imao i objektivan razlog zašto u početku nije posao prepuštao drugima. Drugih jednostavno nije bilo. Bio je nepoznat javnosti, nije imao uhodan posao, čak ni do kraja realiziranu ideju, a ni financijska sredstva. To baš i nisu, složit ćete se, karakteristike najpoželjnijeg poslodavca.
CircuitMess
To se s vremenom promijenilo, biznis se razvio, uslijedile su veoma uspješne crowdfunding kampanje na Kickstarteru, a prošle je godine CircuitMess dogovorio suradnju s globalno poznatom tvrtkom Warner Brothers na proizvodnji DIY Batmobilea. Zašto onda seciramo pogreške ovoga mladog poduzetnika? Radimo na skidanju tabua s te teme o kojoj će biti više riječi 5. listopada na 100% iskrenoj konferenciji Beep Up gdje će između ostalih gostovati i Gajšak.
Izreći naglas da nismo u pravu često je neugodno i pred samo jednom osobom, a kamoli pred najužim krugom suradnika. Ipak, komunikacija o greškama omogućuje i da ih se nadiđe, možda i zaobiđe. No u tom razgovoru želja za nametanjem autoriteta i strah od gubitka kredibiliteta nisu poželjni sudionici. "Komunikacija o pogreškama je uvijek problematična jer trebaš priznati da si pogriješio, a uz to trebaš biti i autoritet. Načelno to nikome nije lako", konstatira osnivač CircuitMessa.
U startup zajednici pričanje o failovima posve je uobičajeno, no u komunikaciji s javnosti i velikim tvrtkama ta razina opuštenosti i iskrenosti se gubi. Javnost, pogotovo internet, nema milosti, a nije nužno baš ni sve ispričati. "Istina je da u svakoj tvrtki ima 100 mikrokatastrofa godišnje, ali one se riješe i nisu vrijedne spomena. Naravno da se pred velikim korporacijama, pogotovo ako startup komunicira s entitetom koji u njega želi investirati, dogovoriti suradnju ili kupnju proizvoda, želiš prikazati kao najsavršeniji startup na svijetu", kaže Gajšak.
To ipak ne znači da razgovoru o poslovnim i poduzetničkim pogreškama nema mjesta u javnom diskursu. Dapače, tabuiziranje nikada nije sretno rješenje, baš kao ni stvaranje dojma da su svi perfektni i da ne griješe. Razgovor o padu i neuspjehu omekšava atmosferu u društvu i ljudima pomaže lakše se nositi kad i sami nešto naprave krivo, a budu, jer ljudi smo, a ljudi griješe. I to nikad nije bila tajna.
"Neuspjehe treba shvatiti kao priliku za učenje i o njima treba pričati otvoreno, dok god to ne šteti tebi ili tvrtki", zaključuje Gajšak.
.webp){kind=icon}
