Više uvoza, manje dobiti – Ina u sve težoj poziciji

U četvrtom kvartalu 2024. godine Ina je ostvarila tri posto manje prihode od prodaje i oko 46 posto nižu EBITDA-u u odnosu na isti period prethodne godine. Nakon korekcija po CCS metodi i isključenja jednokratnih stavki, EBITDA je bila za 26 posto niža. Glavni razlog za te rezultate leži u padu obujma proizvodnje nafte i plina te nižim cijenama nafte.

Kao i u prethodnom razdoblju, segment istraživanja i proizvodnje činio je najznačajniji dio EBITDA-e. Prosječna dnevna proizvodnja ugljikovodika nastavila je bilježiti pad u odnosu na prošlu godinu. Negativan rast od 11 posto najviše je utjecao na taj segment, prvenstveno zbog smanjene proizvodnje u Hrvatskoj. Prosječna dnevna proizvodnja nafte pala je za tri posto.

Segment rafinerija i marketinga u istom je razdoblju zabilježio pad prihoda od prodaje i slabiju EBITDA maržu, unatoč rastu rafinerijske proizvodnje od 46 posto. Najveći udio u proizvodnji činila je uvozna nafta, čija se količina gotovo udvostručila u odnosu na četvrti kvartal 2023. godine. To je rezultiralo 61 posto nižom indikativnom rafinerijskom maržom, unatoč padu cijene nafte Brent od 11 posto, što ukazuje na brži pad cijena derivata u odnosu na sirovine.

Kapitalna ulaganja u ovom kvartalu bila su 32 posto niža u odnosu na isti period 2023. godine. U skladu s prethodnim trendom, segment rafinerija i marketinga činio je najveći dio tih ulaganja. Financijski najznačajniji projekt, nadogradnja rafinerije u Rijeci, procijenjen na gotovo 700 milijuna eura, dosegao je 92 posto dovršenosti.

Ina je povećala zalihe za 25 posto u odnosu na posljednji dan 2023. godine, u skladu s dinamikom poslovanja riječke rafinerije. Uza smanjenje novčanih sredstava za 27 posto i rast kratkoročnih kredita za 220 posto, kompanija je izložena povećanom riziku kratkoročne likvidnosti. To potvrđuje i omjer neto duga i EBITDA-e od 1,12.

Cijene dionica Ina Grupe nakon objave rezultata, kao i tijekom ostatka kvartala, ostale su stabilne.

U 2025. godini planirano povećanje efikasnosti, nakon remonta riječke rafinerije i završetka radova na novim postrojenjima u drugoj polovici godine, trebalo bi poboljšati ukupne prerađivačke kapacitete kompanije i podržati rast prodaje derivata, prvenstveno dizela. Međutim, ako se pad rafinerijske marže nastavi, profit kompanije bit će pod značajnim pritiskom. Trenutno su cijene Brent nafte u padu, s 80 na 70 dolara po barelu, gdje se očekuje njihova stabilizacija.

Rast cijena prirodnog plina povećao bi operativne troškove i dodatno opteretio rafinerijsku maržu, ali bi istovremeno mogao djelomično nadoknaditi gubitke iz proizvodnje derivata, kao i smanjenje u proizvodnji plina. Trenutno je europska referentna cijena prirodnog plina (TTF) 47 eura po megavatsatu. Nakon što je prije dva tjedna dosegnula dvogodišnji maksimum od 58 eura po megavatsatu, cijena te sirovine je u padu zahvaljujući rekordnom uvozu američkog plina. Visoke cijene plina također bi mogle potaknuti prijelazak dijela potrošača na dizel.

Međutim, ukupno poslovno okruženje ostaje neizvjesno s obzirom na potencijalne političke intervencije za stabilizaciju troškova energije i rizik od neplaniranih poremećaja u tijekovima sirove nafte ili plina.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar