Pokloni, putovanja, stolovi puni hrane i posljedice koje ostaju i nakon blagdana

Lampice, hrana, pokloni... ovo je tek dio tradicije bez koje mnogi ne mogu ni zamisliti prosinac i blagdane. No dok kod većine ljudi ovakav blagdanski ugođaj budi lijepe uspomene i uzbuđenje, realnost je da se iza njega krije ozbiljan okolišni teret o kojem rijetko razmišljamo. U samo nekoliko tjedana svake godine proizvedemo ogromne količine otpada, potrošimo više energije i ispustimo više štetnih emisija nego u bilo kojem drugom dijelu godine, a sve uz ispriku blagdana. 

Dva su ključna faktora zašto je blagdansko razdoblje loše za okoliš: prvi je povećani promet, koji najviše doprinosi stvaranju emisije CO₂, te znatno veća količina otpada koju kreiramo hranom i poklonima. Prema pisanju Europske komisije, svatko od nas tijekom blagdana generira u prosjeku dodatnih 650 kilograma emisija ugljičnog dioksida (CO₂) i 30 posto otpada. 

Ipak, sve ovo ne znači da ne trebamo uživati u blagdanima, već da trebamo biti svjesni čime najviše štetimo okolišu i pronaći način kako da to popravimo. 

Čime najviše štetimo okolišu? 

Stvaranje dodatnog smeća jedan je od glavnih okolišnih problema koji se veže uz blagdane. Smeće kreiramo na tri načina: kupovinom nepotrebnih poklona, ambalažom u kojoj se oni nalaze te dodatnim ukrašavanjem svakog od njih. Razmislite samo koliko se u paketima ispod božićnih drvca nalazi plastike, tekstila i beskorisnih stvari koje će brzo postati dio otpada kao i ukrasnog papira, mašni, vrećica i kutija koji se nakon Božića pune kante za smeće. 

Istovremeno se u SAD-u se svake godine proda do 30 milijuna pravih božićnih drvca, a iako oko 45 posto Amerikanaca preferira umjetna drvca koja se mogu ponovno koristiti, treba imati na umu da materijali koji se koriste za njihovu izradu također imaju negativan utjecaj na okoliš jer materijalima od kojih se rade trebaju tisuće godina da se razgrade nakon što se konačno odlože na odlagalište otpada.

U SAD-u se svake godine proda do 30 milijuna pravih božićnih drvca | Bloomberg

Nizu loših statističkih podataka vrijedi dodati i da Britanci u božićnom razdoblju iskoriste i 189 milijuna baterija te bace njih sedam milijuna, a očekuje se i da će devet milijuna igračaka kupljenih za Božić završiti na odlagalištu, prema podacima britanske kompanije GWP Group. 

Svemu dodatno doprinosi i online kupovina čija popularnost kontinuirano raste. U 2025. godini potrošači su potrošili oko deset posto više samo na Crni petak, a najveći problem je to što se kod online kupnji na kraju vraća veći postotak kupljenog u usporedbi s proizvodima kupljenim u fizičkim trgovinama. Proces povrata robe značajno povećava CO₂ emisije, a treba dodati i da brojni povrati (oko 80 posto njih), posebno odjeća, na kraju završe na odlagalištu umjesto da se pošalju drugom kupcu. Uz to, online kupovina generira 4,8 puta više ambalažnog otpada od kupnje u trgovini.

Zanimljivo je i da, prema podacima britanskog Royal Maila, u Velikoj Britaniji tijekom božićnog razdoblja u prosjeku svaka osoba pošalje oko 16 božićnih čestitki, od čega se otprilike 30 tisuća tona tih čestitki na kraju baci. Prema nekim izvorima količina materijala za čestitke i njihovu ambalaža korištena tijekom božićnog razdoblja mogla bi 260 tisuća puta prekriti Big Ben.

Među otpadom često završi i hrana bez koje su blagdanski stolovi nezamislivi. No u svemu tome, izgleda, kontinuirano pretjerujemo pa tako blagdanski obroci često rezultiraju porastom ostataka koji se na kraju ne pojedu. Tako podaci vodeće britanske tvrtke za gospodarenje otpadom pokazuju da se u Velikoj Britaniji za Božić baci 263 tisuća purana i 7,5 milijuna pita od mljevenog mesa, dok se za vrijeme blagdana proizvede ukupno 30 posto više otpada u usporedbi s ostatkom godine.

Božićna putovanja 

Uz otpad, najveće zagađenje tijekom blagdana stvaraju putovanja. Većina ljudi u ovo doba ili putuje svojim obiteljima ili koristi priliku za turističke posjete drugim gradovima i državama te pri tome zanemaruje da je upravo prijevoz jedan od glavnih izvora emisija ugljičnog dioksida tijekom blagdana.

Među otpadom često završi i hrana | Depositphotos

Putovanja na velike udaljenosti značajno rastu od kraja studenog, a zatim posebno u tjednima kada su Božić i Nove godina. Procjenjuje se da je 81,8 milijuna ljudi planiralo putovati tijekom blagdanske sezone 2025., što je porast u odnosu na prethodne godine. 

Moguće alternative 

No dok je jasno da za većinu ljudi nije rješenje odustati od blagdanskog putovanja kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš, važno je uzeti u obzir mogućnosti putovanja koja manje zagađuju. Tako brojni stručnjaci preporučaju putovanja vlakom koji proizvode 80 posto manje ugljičnih emisija po osobi i po kilometru od letenja.

No alternativna rješenja koja su manje štetna za okoliš postoje u svim slučajevima. Primjerice, u slučaju otpada nastalog zbog pakiranja poklona, pozitivna promjena bila bi vidljiva već kada bismo umjesto u novi papir za zamatanje, poklone zamatali u reciklirane ili prirodne materijale. Također, hranu bismo trebali spremati promišljeno i u količinama koje će se pojesti, kupljene poklone zamijeniti home made, prirodnim i iskoristivim poklonima, dok za božićna drvca postoje opcije iznajmljivanja ili osobne sadnje. 

Ono što je sigurno je da briga o okolišu ne treba uništiti blagdanski ugođaj, no možda biste trebali više paziti da se ne potiče suprotan scenarij.