Zašto argentinski pezo opet pada – i zašto ovaj put nije kriv Javier Milei

U Argentini ništa novo već desetljećima. Nacionalna valuta, argentinski pezo, je opet u krizi. Reakcija svjetske medijske i političke javnosti je očekivano politizirana. Oni koji se protive stavovima i idejama sadašnjeg "libertarijanskog" predsjednika Javiera Mileia propagiraju tezu da je neuspjeh njegovih politika kriv za još jednu u nizu valutnih kriza Argentine u zadnjih nekoliko desetljeća.

Ali zanemari li se političko-ideološko navijanje i kontroverzna osobnost samog Mileia, razlog za pad nacionalne valute nije ekonomski neuspjeh Argentine nego strah investitora da će reforme započete u mandatu predsjednika Mileia naglo prestati zbog gubitka političke moći u zemlji.

Nagli pad valute je počeo nakon što je La Libertad Avanza, stranka predsjednika Javiera Mileia (točnije, koalicija stranaka), izgubila nekoliko važnih regionalnih izbora. Najteži je bio poraz u regiji Buenos Airesa, gdje je dobila samo 34 posto glasova. Glavni politički protivnici, Peronisti koje predvodi bivša predsjednica Cristina Fernández de Kirchner, su osvojili 47 posto glasova.

Ti izbori se smatraju lakmus testom za izbore koji će se održati 25. listopada ove godine, u kojima će se odlučivati o kontroli argentinskog kongresa. Investitori se boje da će ekonomske reforme koje je inicirao Javier Milei prestati zbog manjka političke podrške. Tržišta su gubitke na izborima protumačila kao znak da se strukturne ekonomske reforme, poput smanjenja javne potrošnje, privatizacije i deregulacije, neće provesti i počeli su prodavati obveznice Argentine. To je stvorilo veliki pritisak prema padu tečaja argentinskog pezo.

Kako Trump spašava Mileia?

Ruku spasa Mileiu da se izbjegne valutna kriza je pružio SAD, tj. Donald Trump. Ministar financija SAD-a Scott Bessent je najavio da će se Argentini ponuditi 20 milijardi dolara putem valutnog swapa tj. središnja banka SAD-a će kupiti od središnje banke Argentine 20 milijardi dolara vrijednosti argentinskog pezo.

Nakon nekog vremena će Argentinska središnja banka morati vratiti isti iznos dolara uvećan za kamate, a američka središnja banka pezo. U suštini se radi o mehanizmu za stabilizaciju tečaja i zaustavljanje panike na tržištu. SAD takve operacije ne provodi često za države koje nisu bliski ekonomski "saveznici". Npr. postoje stalne "swap linije" između središnje banke SAD-a i središnjih banaka EU, Ujedinjenog Kraljevstva, Japana, Švicarske, Kanade i Australije.

U vrijeme velikih kriza, poput 2009. i 2020., se swap aranžmani šire i na druge države, poput Meksika, Brazila, Danske, Novog Zelanda, J. Koreje, Singapura itd. Koriste se primarno za stabilizaciju svjetskog gospodarstva, posebno u uvjetima globalne krize, a ne za "spašavanje" valute jedne države koja je desetljećima poznata po valutnim krizama. Iz toga se može zaključiti da se radi o primarno političkoj odluci nastaloj na temelju uzajamne podrške između Donalda Trumpa i Javiera Mileia.

To je samo zaustavilo paniku. Glavni problem, strah investitora da će se na vlast u Argentini vratiti politike (i političari) koji su je vodili do dolaska sadašnjeg predsjednika, ostaje.

Investitori vjeruju u Mileia, ali ne vjeruju u Argentinu

Opravdanje za ovakvu intervenciju SAD-a se može pronaći u diplomaciji. Neuspjeh bliskog saveznika u Južnoj Americi može biti veliki poraz za SAD, posebice samog Trumpa.

Činjenica da razlog te propasti ne leži u neuspjehu politika koje provodi Javier Milei nego upravo u strahu investitora da zbog gubitka političke vlasti ih neće moći provoditi ne bi bila bitna. Stanovništvo, političari i mediji bi pokrenuli kampanju blaćenja u kojoj bi se reforme, koje su zapravo standardni dio ekonomskog sustava koji postoji i EU i u SAD-u, proglasile "neoliberalnima", "kapitalističkima", "eksploatatorskima" itd.

Bloomberg Mercury

Unatoč zapaljivoj retorici u kampanji, Milei nije provodio radikalne "libertarijanske" politike. Zapravo ih ni ljevica u EU i SAD-u ne smatra spornima u kontekstu EU i SAD-.a. Ali u kontekstu Argentine, desetljećima oblikovane socijalističkim politikama Peronizma (danas glavni politički protivnici Mileia), zvuče radikalno. 

Ukidanje cjenovnih kontrola, smanjivanje javnih rashoda, smanjivanje birokracije, deregulacija, smanjivanje trgovinskih barijera...većina toga što je u Argentini ukinuto od kada je Milei došao na vlast ne postoji u razvijenim državama Sjeverne Amerike i Europe a ni lijeve stranke se u pravilu više ne zalažu za takve politike, bar ne do razine kakva je postojala u Argentini.

Ekonomska situacija u Argentini

Makroekonomska slika Argentine je zapravo dobra, bar s obzirom na ono što je bila. Inflacija je oštro rasla sve do travnja 2024., od kada se kao posljedica reformi (prestanak deficitarnog trošenja države) naglo ruši. U kolovozu ove godine je iznosila 33,6 posto, što je najmanja razina još od 2018. Borba protiv inflacije je bila glavno izborno obećanje Javiera MIleia, i ne može se reći da ga nije ispunio.

Trgovinski saldo ostvaren 2025. iznosi 19 milijardi dolara, najviše u povijesti. Dobri makroekonomski pokazatelji su imali utjecaja i na standard građana, pa je stopa siromaštva kućanstava pala na 24,1 posto u prvoj polovici 2025. a  stanovništva 31,6 posto. I to je najmanja razina još od 2018.

Uvijek ista vlast vodi uvijek iste politike

Argentina je država izmućena desetljećima krivih politika, korupcije, nesposobnosti i politiziranja. Jedan mandat nije ni izbliza dovoljan da ispravi sve pogreške čak i da Milei ima "slobodne ruke". A zapravo je dosta ograničen, jer stare stranke još uvijek imaju veliku većinu u gornjem i donjem domu Nacionalnog Kongresa Argentine. Stranka tj. koalicija stranaka Javiera Mileia kontrolira samo šest od 72 mjesta u Senatu i 42 od 257 u donjem domu. To znači da je jako ograničen oko toga što može napraviti.

Najjača politička snaga u Državu su Peronisti, koji s povremenim prekidima vladaju Argentinom još od 40-ih godina 20. stoljeća. Već čine većinu u oba doma Senata, a prema anketama izgleda da bi se mogli vratiti na vlast. U tom slučaju je izgledno da ponište brojne politike kojima je ekonomija Argentine stabilizirana od početka 2024., zbog čega je i nastala panika koja je zamalo izazvala novu valutnu krizu u Argentini.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar