Četrnaest zemalja smještenih uz rijeku Dunav je u zajedničkoj deklaraciji navelo kako će intenzivirati napore u smanjenju ovisnosti o energentima iz Rusije. Hrvatska to namjerava učiniti povećanjem kapaciteta LNG terminala na otoku Krku te potencijalnom gradnjom Jonsko-jadranskog plinovoda.
U slovačkom se gradu Košicama održava forum podunavskih zemalja u sklopu Strategije Europske unije za regiju Dunava. Ministri vanjskih poslova održali su sastanak zatvoren za medije na kojem su uskladili svoje politike prema uvozu plina iz Rusije. "Intenzivirat ćemo napore u smanjenju ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima pomoću diverzifikacije izvora energenata i dobavnih pravaca", piše u objavljenoj deklaraciji.
Taj zakonski neobvezujući tekst usvojile su EU-ove članice Austrija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, te pet zemalja izvan EU-a – Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina. Tekst je u skladu s ranijom odlukom EU-a o postupnom napuštanju kupnje energenata iz Rusije.
Čitaj više
EU podržava hitne mjere ograničenja cijene plina
Njemačka popustila pritisku drugih članica o ograničenju cijena plina.
21.10.2022
Veliki uvoz LNG-a zakrčio europske terminale
Španjolska ima šest LNG terminala i najveću europsku infrastrukturu za uplinjavanje LNG-a.
18.10.2022
Kineske vlasti zabranjuju preprodaje LNG-a u Europu
Kineske vlasti su državnim uvoznicima plina poručile da prestanu preprodavati LNG kupcima u Europi i Aziji kako bi u zimskoj sezoni grijanja osigurali dovoljne količine za domaće potrebe.
17.10.2022
Hoće li EU članice kupovati struju proizvedenu na turskim brodovima?
Cijena proizvedene energije na brodovima bila bi upola jeftinija od sadašnje tržišne cijene za iduću godinu.
12.10.2022
Hrvatsku je predstavljao ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman koji je na sastanku u Košicama sudjelovao online. Izjavio je kako je plan proširiti kapacitet terminala za uvoz ukapljenog plina sa sadašnjih 2,9 milijardi kubičnih metara godišnje na 6,1 milijardu.
"Hrvatska je u jako dobroj situaciji kada je riječ o smanjenju ovisnosti o ruskom plinu jer sada može koristiti LNG terminal kao alternativno rješenje za dobavu", rekla je Borbála Tóth, analitičarka Regionalnog centra za istraživanja energetske politike sa sjedištem u Budimpešti.
Hrvatska je zainteresirana i za gradnju Jonsko-jadranskog plinovoda koji bi se protezao od Hrvatske preko BiH i Crne Gore do Albanije. Ondje bi se pak spojio na Transjadranski plinovod kojim plin iz polja u Azerbajdžanu dolazi preko Grčke do Albanije te ide dalje do Italije.
"To je plan koji Hrvatska već dugo razmatra. Ja, međutim, ne vidim budućnost plina, pa ne vidim kako bi Hrvatska profitirala izgradnjom tog plinovoda. Hrvatska već ima osigurane isporuke plina preko kontinentalnog dijela jer ga može uvoziti iz Slovenije i Mađarske te zato što ima LNG terminal", ističe Tóth. "Ako Hrvatska želi potrošiti novac na nešto, onda ga treba uložiti u obnovljive izvore. To bi bio korak naprijed."
EU 50 posto plina uvozi iz Rusije, a mnoge njene države strahuju kako bi Moskva, kao odgovor na njihovo slanje oružja Ukrajini, ove zime mogla prekinuti isporuke. Europska povjerenica za energetiku Kadri Simson je u lipnju rekla kako će blok od 27 zemalja biti spreman živjeti bez ruskog plina najkasnije do 2027. godine.
Osim Jonsko-jadranskog, na stolu je i projekt Istočnomediteranskog plinovoda kojim bi plin iz podmorja Izraela i Cipra plinovodom strujio preko Grčke dalje u EU. Španjolska je ovaj mjesec zatražila gradnju plinovoda koji bi se protezao od plinskih polja u Alžiru preko Andaluzije i Katalonije do juga Francuske otkuda bi išao prema Njemačkoj.
No tko bi financirao te plinovode ostaje nepoznanica. Države se nadaju novcu iz EU-a, a Europska investicijska banka, koja ulaže u projekte od strateške važnosti za EU, ne želi financirati cijevi za dostavu prirodnog plina jer ga smatra štetnim za okoliš. "Više ne podupiremo takvu strukturu namijenjenu isključivo plinu. Podupiremo strukturu za zeleni vodik dobiven iz obnovljivih izvora", kaže Monica Pena Sastre, savjetnica u EIB-ovu odjelu za klimu i energiju.
Zagovornici gradnje europskih plinovoda tvrde kako bi u početku prirodni plin tekao cijevima te da bi se kasnije njima distribuirali energenti dobiveni iz obnovljivih izvora. No, Pena Sastre kaže kako nije vidjela konkretni prijedlog izgradnje tih plinovoda niti potrebu da ga Investicijska banka financira.
.webp){kind=icon}
