Usprkos prigovorima i strahovanjima o utjecaju visokih cijena na domaći turizam, koje je ovih dana repetirao čak i sam državni vrh, prve informacije o rezervacijama za novu turističku sezonu neočekivano su ohrabrujuće. Agencija AirDNA koja prati podatke za dvije vodeće online platforme Airbnb i Expediju poručila je za Bloomberg Adriju: "Na temelju naših podataka, ne bilježimo usporavanje rezervacija za Hrvatsku u 2025. godini. Zapravo, rezervacije napravljene u siječnju za sve buduće datume porasle su 26 posto u odnosu na prethodnu godinu."
Detaljniji podaci o cijenama smještaja po pojedinim hrvatskim gradovima i regijama potvrđuju njihov dodatni rast, no broj rezervacija samo je u iznimnim primjerima pao. U velikoj većini destinacija buking je u ovom trenutku između 10 i 20 posto viši nego lani.
Situaciju na terenu za Bloomberg Adriju komentirala je Barbara Marković iz Hrvatske udruge obiteljskog smještaja koja je kazala kako je buking nešto sporiji i nepredvidljiviji nego prethodnih godina. "Primjerice, srednja Dalmacija već sada bilježi dobru popunjenost u predsezoni i postsezoni, dok Istra prvo puni termine visoke sezone."
Apel ministra
Naravno, još je vrlo rano za stvaranje bilo kakvih zaključaka. Rast ranih rezervacija može biti rezultat već i želje da se izbjegne mogući naknadni rast cijena, a mogu postojati i drugi razlozi. Ministar turizma i sporta Tonči Glavina apelirao je na nužnost stabilizacije cijena i usporedbe s konkurentskim destinacijama. Poslušaju li ga domaći ugostitelji, to će tek biti turistička atrakcija.
Mirovine iz rudnika zlata
Domaća gramzivost u turističkom sektoru može biti i rezultat želje da se osigura mirna starost, pogotovo uz uvijek upitnu državnu mirovinsku politiku i stanje u proračunu. Drugi mirovinski stup zamišljen je kako bi se ta neizvjesnost donekle izbjegla. U AZ obveznim mirovinskim fondovima doprinose svojih članova trude se oploditi i kroz ulaganja u rudnike zlata, domaće informatičke kompanije i Cinkarnu Celje.
Končar preuzima HELB
Jedno od omiljenih ulaganja hrvatskih mirovinskih fondova je Končar-elektroindustrija. Ta je kompanija objavila kako će preuzeti tvrtku HELB čijih se više od stotinu zaposlenih bavi projektiranjem i izgradnjom elektroenergetskih postrojenja.
Neočekivane posljedice plutajućih elektrana
Končar je postao miljenik mirovinskih fondova zahvaljujući rastu vrijednosti dionice izazvanom potražnjom za proizvodima koji se koriste u zelenoj tranziciji. Dio te tranzicije su i plutajuće solarne elektrane, a jedna studija otkrila je i neke njihove neočekivane ekološke posljedice.
Američka inflacija i talijanska proizvodnja
A dok dodatna istraživanja ne pokažu točnije efekte instaliranja plutajućih solarnih elektrana okrenut ćemo se bližoj budućnosti. Najvažnija nova brojka koja bi trebala biti objavljena u srijedu je podatak o kretanju inflacije na američkom tržištu u siječnju.
Hrvatski statističari su za srijedu najavili objavu podataka o kretanju prometa u morskim lukama za četvrto lanjsko tromjesečje, kao i još neke detalje s tržišta rada. Domaćim poduzetnicima interesantne bi mogle biti i nove brojke o kretanju industrijske proizvodnje u Italiji za prosinac.
Među kompanijama koje su za srijedu najavile objavu kvartalnih financijskih rezultata nalazi se i Siemens Energy, tvrtka koja je Končarev partner u najavljenoj novoj tvornici. Uz njih, informacije o poslovanju u posljednjem tromjesečju trebao bi objaviti i Barrick Gold, rudarska kompanija u koju ulažu hrvatski mirovinski fondovi, kao i nizozemski pivarski gigant Heineken.
.webp){kind=icon}
